BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Svako ko danas „nešto važno“ radi za državu, odmah očekuje službena
kola i vozača. Najveći broj njih to i – dobije. Niko ne zna koliko
vozila tačno imaju na raspolaganju budžetski korisnici, ni da li se ona
racionalno koriste. Nezvanično, ima ih čak 30.000, još jedan rekord u
Evropi. Koliko poreske obveznike iz budžeta košta gorivo, održavanje i
ostali troškovi za ta silna vozila, ni to se ne zna
Da li ministar treba da plati kaznu što je službenim automobilom
putovao privatnim poslom? Zašto su svakodnevna službena putovanja jednog
funkcionera na relaciji Novi Sad-Beograd državu koštala mnogo više nego
da je iznajmio najluksuzniji stan u glavnom gradu? Čiji vozači u kasnim
satima čekaju ispred hotela i restorana? Na ova pitanja građani Srbije
verovatno nikad neće dobiti odgovore, ali će posle revizije
svrsishodnosti korišćenja državnog voznog parka, koju radi Državna
revizorska institucija (DRI), mnogo šta biti jasnije, od toga koliko
službenih automobila imaju republičke službe, do cene po kojoj se o
trošku države voze ministri i njihovi saradnici i da li se neko
„ugradio“ u tu cenu.
Revizija koja bi utvrdila da li se novac poreskih obveznika koristi na
pravi način i ulaže u ono što je najneophodnije, do sada u Srbiji nije
rađena. DRI je odlučila da predmet prve takve revizije bude gazdovanje
voznim parkom direktnih budžetskih korisnika – vlade, vladinih
kancelarija i službi, ministarstava, organizacija, uprava i direkcija u
okviru ministarstava, jer ne postoji precizna evidencija službenih
automobila i troškova njihove upotrebe. Još ne može da se radi kontrola i
voznog parka lokalnih samouprava i javnih preduzeća, jer DRI za to nema
ni ljude ni novac.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE