TANJA MILOVANOVIĆ, arhitekta i dizajner eneterijera
Da možete da ostvarite samo jednu stvar, korisnu za društvo, u narednih 10 godina, šta bi to bilo?
Zaštita integriteta pojedinaca u odnosu na državu.
Za 100 godina, šta se nadate da će biti izmišljeno?
U svetu enterijera najveću promenu će doneti veštačka inteligencija i njeno upravljanje našim kućama, stanovima i javnim objektima. AI će biti integrisan u sve i upravljanje životom i radom u tim prostorima biće povezano sa njim. On će u domovima biti nešto kao virtuelni batler sa kojim komuniciramo verbalno. On će kontrolisati sve, od temperature u stanu, osvetljenja, kuvanja i imaće celokupnu kontrolu nad svim u stanu što je moguće povezati na njega.
Sam dizajn enterijera će biti mnogo više orijentisan na materijale i tehnologije koji ne ugrožavaju prirodu i okolinu i koji su obnovljivi. Elementi prirode kao što su svetlo, biljke i voda biće ključ izmene u enterijerima i njihovo prisustvo će biti važno jer utiče na opšte stanje bića. To će najviše i uticati na izgled budućih enterijera.
Simbioza između tehnologije i prirode u arhitekturi će potpuno promeniti način na koji se do sad razmišljalo prilikom projektovanja. Osnovni cilj ovoga je stavaranje prostora koji će za čoveka biti zdraviji u duhovnom i fizičkom smislu. Većinu stvari za potrebe u arhitekturi proizvodiće 3d štampači i slične mašine koje će nastati.
Upotreba tehnologije iz domena virtuelne stvarnosti će nam omogućiti da stvaramo enterijere koji su vizuleno promenjivi u skladu sa time kako se u određenom danu osećamo ili kako u tom trenutku želimo da živimo. Više nam neće biti važno da imamo sliku na zidu jer će sam zid moći da postane slika. Sa druge strane pojaviće se pravac koji će potpuno odbaciti tehnologiju i stvarati enterijere i objekte lišene tehnologije u želji da se ljudi vrate nečemu što smatraju iskonskim i prirodnim.
Taj polaritet između novog i tehnološki kontrolisanog i onog sto je oslobođenost od uticaja tehnologije stvoriće različite vizulene i konkretne modele življenja.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Početak 21. veka obeležava značajan prelazak u načinu na koji razmišljamo o ekonomiji i potrošnji. Sve je manje reči o pukoj akumulaciji bogatstva i maksimizaciji profita, a sve više o održivosti, etičnosti ...
Pitanje koliko bi Bugarsku koštalo da bude domaćin Evrovizije brzo je postalo predmet javne debate nakon pobede , a bugarski zvaničnici, ekonomisti i gradski čelnici su se izjasnili o finansijskim razmerama...
Plan francuske vlade da studentima van EU naplati i do 16 puta više školarine izazvao je burne reakcije. Dojče vele (DW) analizira sistem naplate školarine širom Evrope, unutar i izvan EU.
Francuska
Progr...
Kada se pomene Malta, gotovo svi odmah pomisle na čuvenu Plavu lagunu na ostrvu Komino. Fotografije nestvarno tirkiznog mora već godinama obilaze društvene mreže, turističke magazine i Instagram profile širo...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.