BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Lobiranje u Briselu je sastavni deo procesa odlučivanja. Konsultacije sa civilnim društvom se organizuju za svaki evropski dokument. U ovom kontekstu, najveća greška koju lobista može da uradi jeste da misli da bi korupcija pomogla u donošenju odluka i omogućila mu komparativnu prednost.
Integrisanje civilnog društva u proces donošenja odluka u Evropskoj uniji
Uprkos inherentnim teškoćama u stvaranju konsenzusa, Evropska unija je glavni centar za donošenje regulatornih i legislativnih odluka u Evropi, sa 2.500 zakona i odredbi koje se složenim procesom donose svake godine.
Svi zakonodavni tekstovi su rezultat pristupa koji se sastoji iz tri faze:
U svakoj od ovih faza procesa donošenja odluka, lobisti rade kako bi odbranili svoje interese pred institucijama. Ko su ovi sveprisutni lobiji u Evropskoj uniji?
Termin „lobi” opisuje jednu široku grupu, uključujući trgovinske asocijacije, grupe za zaštitu životne sredine, poljoprivredne unije, grupacije potrošača, privatne firme i sindikate. Zajednički cilj ovih grupa je predstavljanje dela evropskog građanstva i ekonomije na nivou Evropske unije, koji zajedno konstituišu civilno društvo.
Kroz različite sporazume, institucuje Evropske unije su omogućile selektivan proces participacije u samom središtu procesa donošenja odluka. Ovaj proces nema ništa sa sramnim primerima korupcije i podmićivanja koji su se pojavljivali na nacionalnom nivou. U velikoj meri suprotno, za Evropsku uniju lobiranje je veoma vredno oruđe za uključenje građana u demokratski proces odlučivanja.
Organizacije koje predstavljaju lobiji u Briselu obezbeđuju vrednu ekspertizu koja je potrebna institucijama kako bi se donele odluke na osnovu raspoloživih informacija o sve više tehničkih pitanja. Državnim službenicima je potrebna ova ekspertiza koliko je i lobijima potreban pristup institucijama kako bi izneli svoje argumente. Ovo omogućava dijalog između institucija i civilnog društva u različitim fazama procesa donošenja odluka kako bi se predvidele prepreke u implemetaciji i kreirao konačan zakonodavni akt visokog kvaliteta i legitimiteta.
Nastavak teksta možete pročitati u jedanaestom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE