
Kolumna Biljane Stepanović
Žabe i akrepi sa Beograda na vodi
Broj 83, septembar 2021.
Kad god pomislite da ova vlast ipak ne može da kaže nešto što se baš onako oštro kosi sa zdravim razumom, pogrešite. Može, i nema sa tim nikakav pr...
Broj 83, septembar 2021.
Miloš Obradović
0 komentara
Na kraju godine neto dobit preduzeća koja su radila u plusu iznosila je nešto preko šest milijardi evra, dok su ukupni gubici onih koji su završili u minusu iznosili 2,4 milijarde evra. Konačan rezultat je plus od oko 3,7 milijardi evra. Ipak su akumulirani gubici povećani i iznose ukupno 32 milijarde evra
Neto pozitivan rezultat srpske privrede u prošloj godini koju je obeležila pandemija, zaključavanja i borba protiv korone, iznosio je 3,7 milijardi evra, skoro za četvrtinu više nego prethodne 2019. godine. Ovo je iznenađujuće i začuđujuće ako znamo da je bruto domaći proizvod u 2020. godini pao za jedan, a u 2019. porastao za 4,2 odsto.
U svakom slučaju bolji rezultat nije posledica većih poslovnih prihoda. Naime, poslovni prihodi su za 0,7 odsto ili oko 650 miliona evra bili veći u 2020. nego u 2019. godini, pokazuje analiza Agencije za privredne registre. Čak i to skromno povećanje prihoda nije bilo posledica više prodatih proizvoda i usluga, već ogromnog rasta subvencija. Država je prema zbirnim bilansima privredi donirala oko 664 miliona evra prošle godine. Ukupno je država u 2020. godini spremila paket pomoći od više od pet milijardi evra, mada nije sve bilo iz budžeta.
Kao i prihodi, tako su i poslovni rashodi zadržali skoro isti nivo kao prethodne godine. Neki troškovi su smanjeni, poput troškova energije zbog pada cene nafte, ali su zato povećani troškovi zarada za skoro deset odsto.
U svakom slučaju, neto poslovni rezultat privrede je povećan za 4,6 odsto i dostigao je 5,45 milijardi evra. Kao i ranijih godina, privreda je pravila višak u poslovnom bilansu, dok je u finansijskom zabeležen minus. Prošle godine pak, taj minus je smanjen i to tako što su finansijski rashodi pali više od prihoda. Za to je najviše zaslužno smanjenje isplaćenih kamata za sedam milijardi dinara, što je po svoj prilici posledica tromesečnog moratorijuma na otplatu obaveza bankama, koji je odložio plaćanje obaveza, pre svega kamata.
Na kraju godine neto dobit preduzeća koja su radila u plusu iznosila je nešto preko šest milijardi evra, dok su ukupni gubici onih koji su završili u minusu iznosili 2,4 milijarde evra. Konačan rezultat je plus od oko 3,7 milijardi evra. Ipak su akumulirani gubici povećani i iznose ukupno 32 milijarde evra. Gubitak iznad visine kapitala na kraju 2020. godine iznosio je 13,7 milijardi evra.
Dok je 62.230 preduzeća zarađivalo, čak 29.117 preduzeća je završilo godinu sa gubitkom, što je za 2.164 preduzeća više nego prethodne godine.
Tokom prošle godine privreda je postala i zaduženija. Dugoročne obaveze su porasle za 13,3 odsto, na 26 milijardi evra. Kratkoročne finansijske obaveze su povećane za osam odsto na 18,3 milijarde evra.
Koeficijent ukupne zaduženosti je sa 1,56 povećan na 1,69, što znači da su za toliko ukupne obaveze privrede veće od sopstvenog kapitala.
Ukupne obaveze dostigle su 91,5 milijardi evra. Posebno je povećana zaduženost velikih preduzeća ali u apsolutnom iznosu. Relativno, njihovi sopstveni izvori finansiranja su i dalje veći od dugova. S druge strane mikropreduzeća su faktički ostala bez kapitala, dok su im se obaveze popele na više od tri milijarde dinara. Po sektorima gledano, najveći skok zaduženosti je u industriji. Odnos ukupnih obaveza i sopstvenih izvora je povećan sa 1,82 na 2,26. Na sličnom nivou je i zaduženost trgovine i građevinarstva. Ovome su znatno doprineli s jedne strane moratorijum na obaveze prema bankama, koji je odložio otplatu kredita, a s druge strane garantna šema preko koje je plasirano oko milijardu evra kredita po povoljnijim uslovima nego obično.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 83, septembar 2021.
Kad god pomislite da ova vlast ipak ne može da kaže nešto što se baš onako oštro kosi sa zdravim razumom, pogrešite. Može, i nema sa tim nikakav pr...
Broj 83, septembar 2021.
Već izvesno vreme u javnosti se prezentuje teza da je na beogradskim izborima pobeda opozicije maltene sigurna ako „prava opozicija“ izađe na izbor...
Broj 83, septembar 2021.
Režimskim medijima u Srbiji možeš da kažeš sve, osim da su režimski. Tu se društvena mreža Tviter preigrala i izazvala nepatvoren pravednički gnev ...
Broj 83, septembar 2021.
Ana i Aleksandar Popović su pre 15 godina otišli u Ameriku, a 2018. su pokrenuli poslove u Srbiji. Profesorka engleskog koja je pre odlaska radila...
Broj 83, septembar 2021.
Stanovništvo će morati da promeni ne samo automobile koje sada koristi, već i da uloži u promenu načina grejanja i izolaciju stanova; mnoga radna m...
Broj 83, septembar 2021.
Evropski investicioni fond (EIF) sa razvojnim bankama Hrvatske i Slovenije pokreće platformu za finansiranje komercijalizacije inovacija tamošnjih ...
Broj 83, septembar 2021.
Ključna prednost železnice nad drumskim transportom su manji eksterni troškovi, a pre svega manje emisije gasova i efekat staklene bašte, manje sao...
Broj 83, septembar 2021.
Dok NALED i poslodavci misle da je inicijativa da se proširi broj poslova za koje bi poslodavci mogli da prijave radnike samo za dane angažmana dob...
Broj 83, septembar 2021.
Novogradnja u donjem Kalemegdanu je najveća povreda kulturne baštine u novijoj istoriji Beograda Nove stambeno-poslovne zgrade koje niču na grani...
Broj 83, septembar 2021.
Kada su njenu koleginicu Kristinu Kovač mediji napali zbog fotografije na kojoj joj se vide sede, bore i sve ono što šminkom nije prikrila, ona je ...
Broj 83, septembar 2021.
Potrebno je imati jasan cilj i to takav cilj kojeg se nećemo stideti pred sobom i svojom decom i unucima. Sa druge strane, tom cilju treba da težim...
Broj 83, septembar 2021.
Društvena mreža TikTok od sredine prošle godine najavljuje monetizovanje kao opciju koja korisnicima omogućava zaradu. Tako je nastala nova opcija ...
Broj 83, septembar 2021.
„Nisu food blogeri umišljeni konzumenti praha od roga jednoroga, već su tu da nam svima pomognu – kako da uživamo u lako dostupnoj hrani.“ Dunja Pe...
Broj 83, septembar 2021.
Dragančeta mi, posle svega, dođe žao, još više nego sebe. Šta mu vredi što je „duhovit, pametan, vredan, vešt u ruke, džentlmen, akcijaš, uvek spre...
Broj 83, septembar 2021.
Panama šešir je ikona Paname. Postoji više od 100 godina. Uprkos činjenici da ovaj šešir nosi naziv jedne male srednjoameričke drzave, Paname, pan...
Broj 83, septembar 2021.
Volim da ogovaram. Od ranog detinjstva. „Žrtve“ su svuda oko nas. Ali ogovaranje mora da ima neko dublje značenje. Šta ja uopšte imam od toga što j...
Broj 83, septembar 2021.
Prijava za Sajam, čuje se u krugovima udruženja izdavača, postala je politička lična karta: ko se ne prijavi za učešće biće politički obeležen, &sc...
Broj 83, septembar 2021.
„Volim Los Anđeles i Holivud. Tako su svi lepi. Sve je plastično, a ja obožavam plastiku. Želim da budem plastičan“, govorio je umetnik koji je ost...
Broj 83, septembar 2021.
Osiguravajuće društvo Hedvig nudi dizajnerski komad uz svaku polisu. Švedska kompanija za osiguranje Hedvig pokrenula je inicijativu, koja će traj...
Nema komentara