
Za plakanje će biti kasno
Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...
INTERVJU: Marija Kojčić, Corporate Affairs Lidl Srbija
Do 2050. godine želimo da, zajedno sa celokupnom Švarc grupom kojoj pripadamo, svedemo emisije štetnih gasova na neto nulu...

Vodeće kompanije danas sve više vode računa o efektima koje njihovo poslovanje ima na životnu sredinu i nastoje da smanje svoj karbonski otisak. Šta Lidl radi u tom pogledu u Srbiji?
Kada razmišljamo o poslu, razmišljamo o tome šta ostavljamo iza sebe – koji je naš karbonski otisak. Zato je naš cilj ambiciozan, ali jasan: do 2050. godine želimo da, zajedno sa celokupnom Švarc grupom kojoj pripadamo, svedemo emisije štetnih gasova na neto nulu.
U Srbiji se fokusiramo na konkretne mere – od 2022. godine, svaka naša sijalica, svaki frižider troše isključivo struju iz obnovljivih izvora, odnosno u svim našim prodavnicama, logističkim centrima i upravnoj zgradi koristimo „zelenu“ struju. Idemo i korak dalje okrećući se obnovljivim izvorima energije – sunčevu energiju sakupljamo preko solarnih panela postavljenih na nekoliko prodavnica i u našem logističkom centru u Lapovu, koji poseduje veliku solarnu elektranu snage 999 kWp. Posvećeni smo i smanjenju plastike u ambalaži i efikasnijem upravljanju otpadom.
Održivost je u našim temeljima, od vrhunskih ekoloških LEED standarda koje poseduju naši objekti, više od 80% prodavnica sa EDGE potvrdom o uštedi resursa, svaki kvadrat našeg prostora je održivija verzija. Tu se ne zaustavljamo: do 2030. smanjujemo operativne emisije za 70%, dok ćemo do 2034. značajno „ozeleniti“ ceo lanac snabdevanja, od njive do police – smanjivši emisije gasova sa efektom staklene bašte u poljoprivredi, šumarstvu i drugim oblicima korišćenja zemljišta za 42,4%, kao i za 35% u energetskom i industrijskom sektoru.
Potrošači sve češće obraćaju pažnju na to odakle potiču proizvodi koje kupuju, da li su u njihovoj proizvodnji poštovana prava radnika, vođeno računa o dobrobiti životinja i tome slično. Na koji način vaši kupci mogu da budu sigurni da proizvodi koje kupuju odgovaraju ovakvim zahtevima?
U Lidlu verujemo da odgovornost nije nešto što se samo obećava – ona se živi kroz proizvode na našim policama, zato umesto praznih reči, mi biramo jasna pravila. Naši partneri nisu samo dobavljači, već saradnici koji se, baš kao i mi, obavezuju na poštovanje ljudskih prava i dostojanstven rad.
Kada na našim proizvodima vidite oznake poput Fairtrade, Rainforest Alliance ili FSC, to nije samo nalepnica. To je naša potvrda i potvrda renomiranih organizacija vama da su kafa koju pijete ili papir koji koristite nastali uz poštovanje prirode i ljudi koji su ga stvorili.
Jedan od problema o kojima se možda nedovoljno govori je velika količina prehrambenog i drugog otpada koji nastaje u radu trgovinskih lanaca. Da li Lidl obraća pažnju na ovo pitanje?
U našem poslovanju cilj je da se otpad prvenstveno spreči, a potom da se ono što nastane zbrine na odgovoran način. Imamo procese koji obuhvataju preciznije planiranje i poručivanje robe, kontrolu svežine i zaliha, očuvanje hladnog lanca i druge operativne mere koje direktno smanjuju rizik od bacanja hrane. Dobar primer jedne takve inicijative jeste da mi nudimo prehrambene proizvode pred istek roka po cenama sa popustima i do 50%. Čak i hleb pečen dan ranije čeka potrošače sa nižom cenom uz zagarantovan kvalitet. Cilj na nivou Švarc grupe glasi da se količina otpada od hrane do 2030. smanji za 50% u odnosu na 2018. godinu.
Kada otpad ipak nastane, fokus je na tome da se zbrine ekološki odgovorno. Kroz sistemsko upravljanje, tokom 2023. i 2024. godine, preko 91% otpada iz našeg poslovanja zbrinuto je na ekološki odgovoran način – kroz ponovnu upotrebu, reciklažu, kompostiranje ili preradu u biogas. U praksi, to predstavlja kombinaciju optimizacije procesa, saradnje sa partnerima u zbrinjavanju otpada i jasnih procedura tako da se količine otpada smanje, a ono što nastane usmeri u tokove koji imaju najmanji mogući uticaj na životnu sredinu.
Srbija se poslednjih godina suočava sa značajnim nedostatkom radne snage, posebno u ritejl industriji. Da li i kako uspevate da privučete i zadržite radnike?
Tržište rada u Srbiji trenutno jeste zahtevnije, posebno u ritejlu, ali naš pristup jeste da budemo poslodavac koji nudi jasno definisan sistem rada, pouzdanu organizaciju i fer odnos prema zaposlenima. Da je taj pristup prepoznat, potvrđuje i sertifikat Top Employer 2026, koji je Lidl Srbija osvojio šesti put zaredom. U praksi, zaposlene privlačimo i zadržavamo kombinacijom konkurentnog paketa benefita, transparentnih pravila i konkretnih razvojnih putanja – od obuka i internih prilika do podrške menadžera na terenu.
Najvažnije nam je da zaposleni u Lidlu prepoznaju stabilnost i perspektivu, ali i fer kulturu u kojoj se trud i rezultati vide i vrednuju. Uz pomoć ovih alata imamo veliki #teamlidl širom Srbije koji čini oko 3.100 zaposlenih.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...

Budućnost će biti obeležena personalizovanom medicinom, integrisanim pristupom i sve većim razumevanjem metaboličkih mehanizama koji stoje iza gojaznosti. Fokus će se sve više pomerati sa posledica na uzroke...

Od Zrenjanina do Čačka, problemi sa vodom otkrivaju posledice dugogodišnjeg zanemarivanja infrastrukture. Više od 40 odsto vode izgubi se pre nego što stigne do potrošača. Istovremeno, oko milion građana nem...

Vesti iz izdanja javna preduzeća
Usporavanje privrede se primećuje već nekoliko meseci, a u ekonomskim izveštajima počinju da se pojavljuju problemi dugova i nelikvidnosti. Za sada oni se uglavnom odnose na državna preduzeća i javni sektor. Umesto da se rešavaju uzroci gubitaka, njihov trošak se kroz budžet, subvencije i poskupljenja prebacuje na građane, dok privreda trpi posledice zbog kašnjenja u plaćanju i širenja lanca nelikvidnosti
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE