„Očima deteta“

Prelaznim i završnim odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL) propisano da će se svi ostali zakoni u pogledu ove teme uskladiti sa ovim aktom najkasnije do kraja 2020-te godine. S obzirom na to, kako koji nacrt ili predlog nekog zakona izađe, prvo što uradim, potražim odredbe o zaštiti podataka da proverim ima li šta novo. I evo, ispraćamo uskoro i 2023., a najvažniji zakoni još uvek nisu uskladili svoje odredbe sa principima ZZPL-a.

Posebno sam gajio nadu da će se novi nacrt Zakona o javnom informisanju i medijima (ZJIM), nakon tragedije koja je celu naciju zavila u crno u maju ove godine, pozabaviti temom privatnosti u medijima i detaljnije i striktnije regulisati zaštitu dece odnosno maloletnika. Nacrt je početkom septembra objavljen i stavljen na javnu raspravu, a u njemu na pomenutu temu nema ništa novo.

Poglavlje pod nazivom „Informacije o ličnosti“ ostalo je netaknuto u odnosu na zakon iz 2014. godine. Ne mogu da grešim dušu i da kažem da u tom poglavlju prava na privatnost nisu regulisana. Naglašena je i briga za maloletnike i ograničene su objave koje se tiču njihove privatnosti, ali očigledno to nije bilo dovoljno dobro, detaljno i striktno kada su nam se dešavale objave u medijima koje su zgražavale javnost ovog proleća i leta, i najgrublje povređivale pravo na pijetet stradalih mališana i privatnost njihovih drugara koji su proživeli i preživeli tragediju.

Posebno sam očekivao da će se kaznena politika promeniti, da će bar prekršajne novčane kazne za nepostupanje medija po pravilima propisanim zakonom biti strožije, ali visine ovih kazni su ostale takođe na nivou iz 2014. godine. „Novčanom kaznom od 50.000 dinara do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj glavni urednik medija ako sadržaj medija koji može ugroziti razvoj maloletnika nije jasno i vidno označen, odnosno ako je maloletnik učinjen prepoznatljivim u objavljenoj informaciji koja je podesna da povredi njegovo pravo ili interes.“

Međutim, veći je problem što, koliko je meni poznato (ispravite me ako grešim), niko nije odgovarao čak ni po tim razvodnjenim i nedelotvornim kaznenim odredbama ovog još uvek važećeg zakona. Dakle, nije problem što je propisana kazna od samo 50.000 dinara, a ne 5.000.000, već što niko nije kaženjen ni sa tom minimalnom cifrom.

I onda se nameće ona čuvena rečenica – nije zakon toliko loš nego je problem što se ne primenjuje.

S druge strane, ako moramo da se oslonimo na kazne kako bi zaštitili decu od javnog razaranja njihovih malih života i svetova, onda smo takođe u velikom problemu. I tu već izlazimo iz domena i zakona i njegove primene i ulazimo u svet etičkih i moralnih normi, vaspitanja, empatije, svesti i ljudskih vrlina koje su se očigledno povukle pred najezdom nekih drugih modusa ponašanja.

Važeći zakon pominje i reč „pijetet“ i jasno propisuje obavezu njegovog poštovanja. Stoga hajde da i javnost, ili bar medijske radnike naučimo šta ta reč zaista znači i koliku dubinu nosi. I da ne zaborave da pored poštovanja pijeteta, brinu i o onoj deci koja moraju da nastave da životare sa ovim strašnim traumama.

I da se razumemo, nije ovo svojstveno samo nama i našem podneblju, senzacionalizam ove vrste je izmišnjen negde drugde. Sitan ćar u vidu klikova ili gledanosti, po cenu žrtvovanja neprocenjivog. Nismo dakle mi ništa od ovoga izmislili, ali kao što kažu za rialiti programe, ovde se takvo ponašanje primilo da se čini kao da mu je tu postojbina.

U toku pisanja ovog teksta dešava se i javna rasprava povodom nacrta Zakona o javnom informisanju i medijima i videćemo kako će taj tekst konačno izgledati.

Ali nevezano za ZJIM i konačnu verziju njegovog novog predloga, sa pravima i prvatnošću dece ne sme biti kompromisa niti pregovora i ista ne smeju biti upitna na bilo kom nivou izveštavanja.

Jedna od glavnih civilizacijskih tekovina su upravo prava dece, i zajemčena su međunarodnim sporazumima i najvišim pravnim aktima svake zemlje, pa i našim ustavom. A ja se nadam da ćemo doći do nivoa svesti, da ovakva prava i ne moraju da budu garantovana pravnim normama, već da postanu normalnost od koje se ni po koju cenu ne odstupa.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.