Odlaganje štednje više košta

 Počeo je da se otpakuje paket fiskalne konsolidacije. Ne onako kako smo očekivali, jedinstveno i celovito. Ne i onako kako smo navikli: saopštenjem Vlade. Umesto toga, o merama koje će se preduzimati obaveštavaju nas premijer i ministar finansija, i to parcijalno, kroz intervjue.

Teško je davati ocenu predloženih mera jer konačan predlog, zapravo, još nije dovršen. To se vidi i iz intervjua ministra finansija u „Blicu”, dat u vreme pisanja ovog komentara, gde kaže da se još ne zna stopa oporezivanja najviših plata. Paket fiskalne konsolidacije se, izgleda, polako prikazuje javnosti ne kao celovit dokument, usvojen na Vladi, već kao ideje i načela koje narodu predstavljaju premijer i ministar finansija putem medija. U ovom trenutku može se oceniti samo namera i generalni plan. Oba zaslužuju pozitivnu ocenu, odnosno ocenu da su predložene mere usmereni u pravom pravcu. Ocena će biti toliko veća, ukoliko se plan bude dosledno primenjivao. Ali ostaje i pitanje, na koje ukazuje i Fiskalni savet, da li će ovo biti dovoljno da se postigne fiskalna konsolidacija u željenom vremenu.

Jasno je da prvi set mera – plate i penzije – sam po sebi neće biti dovoljan da se ostvari fiskalna konsolidacija. Vlada predviđa i druge mere kao što su „napad” na sivu ekonomiju, prodaju ili zatvaranje „ekonomskih invalida” koji žive od budžeta, smanjivanje subvencija i povećavanje efikasnosti rada administracije, što  uključuje i otpuštanje u administraciji. Samo celovitim i potpunim preduzimanjem mera na širokom frontu može doći do stvarne fiskalne konsolidacije i zatvaranja „rupe” koja je trenutno, relativno govoreći, među najvećima u Evropi. Ja se iskreno nadam da ćemo konačno smoći snage da prestanemo sa jednom dugom, vrlo dugom i skupom tradicijom, a to je držanje „ekonomskih invalida” na budžetskim jaslama. O tome se mnogo govori, a u praksi vrlo malo radi. Ako poziv „svom snagom u reforme” nije puka predizborna parola, ovo pitanje mora definitivno ne samo da se otvori, nego i da se zatvori, da se odvoji „žito od kukolja”, da se žito zalije, a kukolj trajno otkloni. Zarad svih nas i normalnog funkcionisanja privrede. Državne jasle moraju da se svedu na minimum podsticanja samo strateški važnih sektora.

Nastavak teksta možete pročitati u četrnaestom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.