Transport predstavlja jedan od najvažnijih pokretaca privrednog razvoja, a osnovni preduslov za to je izgradena infrastruktura. Kombinovanje vidova prevoza predstavlja jedan od najboljih nacina da se krajnjem korisniku efikasno, brzo i jeftino dostavi roba. Sa malim zakašnjenjem za Evropom i Srbija bi trebalo u narednih nekoliko godina da dobije moderan intermodalni terminal u Batajnici u sklopu velikog logistickog centra u kom bi posao moglo naci oko 1.000 ljudi, saopšteno je na prvoj godišnjoj konferenciji „Srbija – Platforma logistike i intermodalnog transporta u regionu” u organizaciji Business info group. Evropska unija sa dva miliona evra finansira izradu projektne dokumentacije sa rokom do marta sledece godine, posle cega bi Srbija mogla da aplicira za sredstva iz IPA fondova za izgradnju ovog terminala. Na ovom projektu zajednicki rade Ministarstvo infrastrukture, grad Beograd, Železnice Srbije i Delegacija Evropske unije u Srbiji.
Intermodalni terminal u Batajnici pocetak je projekta „Omogucavanje intermodalnog transporta u Republici Srbiji” koji je bio tema uvodnog panela ove konferencije. Medutim, u izgradnji mreže višemodulnih terminala u Srbiji spada i izgradnja malog terminala u slobodnoj zoni u Pirotu, a kasnije možda i u dunavskim lukama.
Na ovaj nacin, Srbija može da iskoristi savršen geografski položaj i cinjenicu da se ovde seku železnicki i drumski Koridor 10 i Koridor 7, odnosno Dunav. Na panelu „Medunarodni robni tokovi kao potencijal razvoja Srbije” ucesnici su raspravljali o mogucnostima preuzimanja dela tranzita teretnog saobracaja iz centralne i severne Evrope ka južnoj Evropi i Turskoj. Takode, istice se i znacaj avionskog i recnog saobracaja i njihovog umrežavanja sa drumskim i železnickim.
Na kraju, na mikro nivou, za svako pojedinacno preduzece od životne je važnosti da samnji troškove i poveca konkurentnost. Na panelu „Logistika i lanac snabdevanja kao bitan faktor unapredenja konkurentnosti“ predstavnici svetskih kompanija kao što je Danone i domacih logistickih strucnjaka ukazali su na prednosti savremenih tehnologija u upravljanju logistikom, skladištima i transportom.
Energetsku obnovu zgrada trebalo bi finansirati ukrštanjem različitih finansijskih proizvoda kao što su grantovi, krediti, garantne šeme. Nekoliko banaka u Srbiji krenulo je sa plasmanom kreditnih sredstava ...
Računi za potrošnju električne energije nakon energetske sanacije zgrada mogu biti niži i do 30 procenata. Međutim, dok ne vide rezultate energetske sanacije, stanari nisu spremni da se sami uhvate u koštac ...
Vlada Srbije usvojila je program zaštite vazduha i za sada se radi na aktivnostima gašenja kotlarnica i zamene individualnih ložišta, rekla je danas na 12. Međunarodnim danima energetike i investicija Aleks...
Vlada Srbije je prepoznala da troškovi energetske tranzicije treba pravedno da se raspodele, kako bi se zaštitile najranjivije kategorije stanovnika, i da je to proces u kojem moraju da učestvuju svi akteri ...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost