Leto nas lako odvikne od rutine. Kasniji odlasci na spavanje, preskakanje doručka, ručak u tri popodne ili večera kasno uveče – tokom odmora to ne predstavlja problem. Ali kada se vratimo poslu, fakultetu ili treninzima, upravo tada shvatimo koliko nam nedostaje jedan jednostavan ritual koji će dan vratiti u ravnotežu. Najčešće je to – dobar doručak.
Svi koji žele da se ispravno hrane, znaju da bi obrok trebalo da bude kvalitetan, odnosno da ima nutritivno bogate sastojke, one koji su neophodni da bi se zadovoljile dnevne potrebe organizma. Bez obzira na to da li dan počinjete treningom, kancelarijom ili predavanjima, doručak bi trebalo da obezbedi dovoljno energije, vlakana i proteina kako bi vas držao sitim do sledećeg obroka.
Dok putujemo ka poslu, često listamo društvene mreže, na kojima stičemo utisak da se svi zdravo hrane i da su orni za nove obaveze. Jedna stvar koja je u poslednje vreme neizbežna na njihovim tanjirima je – ovsena kaša. Pitamo se, zašto su ljudi postali opčinjeni ovsenim kašama, da li je to samo trend ili zaista ima nečeg korisnog u njima?
Je li trend?
Kad smo na poslu, obično odemo do obližnje pekare u nedostatku inspiracije za doručak, pa tako kupimo pecivo i hleb, tešeći se kako je to „samo danas“ ili pak kako nemamo gde drugde da kupimo nešto bolje.
Najveći problem nije to što ne znamo šta je nutritivno kvalitetniji doručak, već to što nemamo vremena. Kada kasnimo na posao, najlakše je svratiti do pekare. To je sasvim razumljivo, ali upravo tada nastaju male navike koje dugoročno prave razliku. A kad ćemo biti kao ljudi koje viđamo na društvenim mrežama, ako budemo jeli stalno nešto iz pekare?
Za doručak je u proseku potrebno uneti između 300 i 500 kalorija, što obično predstavlja 20 do 30 procenata ukupnih dnevnih potreba za energijom. Istraživanja nedavno objavljena dokazuju da je obimniji doručak bolji od obimnije večere.
Tako trend spremanja kaša zapravo nije beznačajan i nije bez smisla. Ovas (ili zob) je žitarica od koje se prave upravo kaše. Za nju se kaže da ima nisku cenu, a visoku vrednost. Nije egzotična, nije skupa, ali je bogata vlaknima, ne sadrži gluten, a ima i takozvane beta-glukane koji mogu poboljšati imuni odgovor organizma. Ovas može pomoći kod problema sa zatvorom, samim tim što ima više vlakana, a pomaže i u smanjenju holesterola, tako što se vezuje za masne kiseline u crevima.
Na sve nabrojano, ovas je bogat vitaminima i mineralima poput vitamina E, folata, cinka, gvožđa, selena, bakra i mangana.
Koje su još prednosti ovsenih kaša?
Kada sve ovo pogledamo, nije ni čudo što su ovsene kaše tako popularne. Prvo, ne morate da razmišljate šta ćete pojesti za doručak, ne morate da kupujete činije u kojima ćete nositi obroke na posao, ne morate da trošite vreme na spremanje kaše, a ni mnogo novca.
Pored toga što su ovsene kaše dobar način da brzo i poprilično jeftino spremimo hranljiv obrok, neke od njih sada imaju i visoke količine proteina. Tako na primer, nova kaša Dr Oetkera ima 15 grama proteina po porciji, ali i dodatak prirodne vanile, a nema dodatog šećera.
Kada ste na poslu, uvek možete naći toplu vodu kojom ćete pripremiti obrok. Kada se prelije vodom (ili mlekom, ko kako voli), kaša postane kompaktna i spremna za jelo.
Uz ovsenu kašu može se dodati i voće i tako obrok prilagoditi svom ukusu.
Povratak u rutinu ne počinje velikim odlukama, već malim navikama koje možemo da ponavljamo iz dana u dan. Doručak je jedna od njih. Kada je gotov za nekoliko minuta, pruža dovoljno energije i lako se uklapa u užurbano jutro, mnogo je veća šansa da će postati deo svakodnevice. Zato nije iznenađenje što ovsene kaše već dugo nisu samo prolazni trend, već izbor ljudi koji žele da jedu kvalitetnije, a da pritom ne komplikuju sebi dan.
Da zaključimo: zašto ljudi jedu ovsene kaše? Ne zato što je to Instagram trend, već zato što rešavaju stvarni problem – nedostatak vremena, osećaj sitosti nakon zdravog obroka i spoj kvaliteta i pristupačne cene.
Zato ovsena kaša danas nije „Instagram ideja“, možda za nečije standarde nije savršena, ali je dovoljno laka da postane navika u ishrani, uđe u rutinu i postane način da zdravo započnete dan.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Srbi nisu najgojazniji ljudi u Evropi pokazuju najnoviji podaci sa Evrostata. Svega 13,6 odsto našeg punoletnog stanovništva je gojazno, odnosno ima indeks telesne mase (BMI) preko 30, što građane naše zemlj...
Ovo je jedan od zadataka iz prirodnih nauka koji se našao u okviru PISA 2025 testiranja. Kviz „Munja: svetlost, zvuk i udaljenost“ ispituje znanje iz fizike, svakodnevnog života i mogućnost učenika da prime...
Ovo je jedan od zadataka iz prirodnih nauka koji se našao u okviru PISA 2025 testiranja. Kviz „Brza moda“ bavi se uticajem proizvodnje odeće na životnu sredinu, sa posebnim fokusom na proizvodnju pamuka....
Proteini, vlakna i puno ukusa. Kad vam treba brz i hranljiv doručak, tu je uvek ovsena kaša najsigurniji izbor. Dr. Oetker ovsene kaše za savršen obrok za početak dana, spremaju se bukvalno za pet minuta!
...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.