
Kako se vratiti u rutinu posle leta?
Leto nas lako odvikne od rutine. Kasniji odlasci na spavanje, preskakanje doručka, ručak u tri popodne ili večera kasno uveče – tokom odmora to ne predstavlja problem. Ali kada se vratimo poslu, fakultetu il...
Od malena nas uče da je mleko zdravo i da ga treba piti što više, kao i da treba što više jesti sira i drugih mlečnih proizvoda. Postoje mišljenja da mleko, ipak, nije toliko dobro za odrasle, već samo za decu, a sve je veći broj istraživača i lekara koji tvrde da nam mlečni proizvodi možda uopšte nisu potrebni, piše CNBC.
„Što se tiče oslanjanja na mlečne proizvode za određene hranljive materije, istina je da nisu neophodni“, rekao je Dariuš Mozafarian, kardiolog i profesor medicine i ishrane na medicinskom fakultetu Univerziteta Tufts.
„Verovatno nam nije potreban sav kalcijum i vitamin D iz mlečnih proizvoda“, rekao je on i dodao da postoje i drugi izvori koji se mogu koristiti, poput biljnih alternativa koje sadrže dodatni kalcijum ili vitamin D.
Međutim, napominje on, postoji razlog zbog kog ne bi trebalo tako lako da se odustane od konzumiranja sira i drugih mlečnih proizvoda.
Mozafarian kaže da postoje istraživanja o zdravstvenim prednostima mlečnih proizvoda i navodi neke primere konkretnih koristi koje imamo od mlečnih proizvoda.
Mleko je, kaže on, povezano sa manjim rizikom od visokog krvnog pritiska i manjim rizikom od moždanog udara.
„Sir i jogurt su povezani sa manjim rizikom od dijabetesa. Mlečni proizvodi utiče na razvijanje veće mišićne mase, ali i na smanjenje štetnih masti„, ističe ovaj lekar.
Te koristi, kako kaže, nisu zaista povezane sa tradicionalnim sadržajem masti, kalcijuma ili vitamina D, već i sa drugim stvarima, na primer, fermentacijom sira ili probioticima u jogurtu.
„Probiotici u jogurtu su dobri za naš mikrobiom creva i verovatno smanjuju rizik od dijabetesa“, napominje Mozafarian.
On kaže da pacijentima preporučuje da konzumiraju jednu porciju nezaslađenog jogurta i sira svaki dan, ako jedu mlečne proizvode.
„To je više zbog kardiometaboličkih koristi nego zbog kalcijuma i vitamina D“, rekao je, dodajući da se čini da na zdravstvene koristi ne utiče da li je mlečni proizvod sa niskim sadržajem masti ili punomasni.
„Godinama smo preporučivali mlečne proizvode bez masti ili sa niskim sadržajem masti, koji nemaju baš dobar ukus. I ja ljudima kažem, dok ne budemo imali više dokaza, trenutno birajte proizvode sa niskim sadržajem masti ili punomasne, u zavisnosti od toga šta vam više odgovara“, kaže Dariuš Mozafarian.
Svaka namirnica, pa tako i sir i mleko, međutim mogu da bude i korisni i štetni. Zavisi od organizma, svakog ponaosob, ali i količine koje se pojede, odnosno popije.
Stručnjaci, lekari i nutricionisti poručuju da se ne sme preterivati. Neki od njih kažu da je jedna porcija dnevno – dovoljna.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Leto nas lako odvikne od rutine. Kasniji odlasci na spavanje, preskakanje doručka, ručak u tri popodne ili večera kasno uveče – tokom odmora to ne predstavlja problem. Ali kada se vratimo poslu, fakultetu il...
Srbi nisu najgojazniji ljudi u Evropi pokazuju najnoviji podaci sa Evrostata. Svega 13,6 odsto našeg punoletnog stanovništva je gojazno, odnosno ima indeks telesne mase (BMI) preko 30, što građane naše zemlj...

Ovo je jedan od zadataka iz prirodnih nauka koji se našao u okviru PISA 2025 testiranja. Kviz „Munja: svetlost, zvuk i udaljenost“ ispituje znanje iz fizike, svakodnevnog života i mogućnost učenika da prime...

Ovo je jedan od zadataka iz prirodnih nauka koji se našao u okviru PISA 2025 testiranja. Kviz „Brza moda“ bavi se uticajem proizvodnje odeće na životnu sredinu, sa posebnim fokusom na proizvodnju pamuka....
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE