
Kako se vratiti u rutinu posle leta?
Leto nas lako odvikne od rutine. Kasniji odlasci na spavanje, preskakanje doručka, ručak u tri popodne ili večera kasno uveče – tokom odmora to ne predstavlja problem. Ali kada se vratimo poslu, fakultetu il...
Island ima hladnu i okeansku klimu, sa relativno blagim zimama i hladnim letima, a sve to, kao i nedostatak stajaće vode u ovoj ostrvskoj zemlji uticali su na to da Island bude jedina zemlja na svetu bez komaraca.
Uticaj klime na to kakav će biti biljni i životinjski svet je ogroman, a na Islandu komaraca nema, između ostalog i zato što temperatura retko raste dovoljno visoko da podrži ceo životni ciklus ovog insekta.
Komarci zahtevaju tople uslove da bi napredovali, a kako piše portal Science and fun, temperature na Islandu, čak i leti, uglavnom su preniske tokom dovoljno dugih perioda da bi larve komaraca mogle da se razviju i sazreju.
Komarci obično polažu jaja u stajaću vodu, gde se larve izležu i rastu. Island ima mnogo vodenih tokova, reka, jezera, ali hladne temperature znače da ta ni oni nisu pogodni za razmnožavanje komaraca.
Osim toga, zbog vulkanskog terena zemlje, veći deo vode je u pokretu, a ne stajaći, što dodatno ograničava pogodna staništa za razmnožavanje.
Značajne varijacije u temperaturi i dnevnom svetlu na Islandu ne pogoduju populacijama komaraca. Kratka, hladna leta ne pružaju dovoljno dug topli period da bi komarci završili svoj životni ciklus.
Osim toga, duge, hladne zime bile bi surove za komarce koji bi pokušali da prezime, čak i ako bi uspeli da uspostave populaciju tokom leta. Ovi faktori zajedno stvaraju okruženje koje je nepogodno za komarce, što objašnjava zašto ih nema na ovom ostrvu na severu Evrope.
I kada nekoliko dana blagog vremena tokom kasne zime ili ranog proleća podstakne komarce da izađu, obično ih ubija sledeći period mraza.
„Čak i ako komarci povremeno stignu na Island, što se dešava, nikada ne žive dovoljno dugo da stvore čitave populacije. Ovakvo okruženje koje imamo na Islandu se čini idealnim kako bi se komarci trajno držali podalje“, kaže Islanđanin Sigurjon Halderson.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Leto nas lako odvikne od rutine. Kasniji odlasci na spavanje, preskakanje doručka, ručak u tri popodne ili večera kasno uveče – tokom odmora to ne predstavlja problem. Ali kada se vratimo poslu, fakultetu il...
Srbi nisu najgojazniji ljudi u Evropi pokazuju najnoviji podaci sa Evrostata. Svega 13,6 odsto našeg punoletnog stanovništva je gojazno, odnosno ima indeks telesne mase (BMI) preko 30, što građane naše zemlj...

Ovo je jedan od zadataka iz prirodnih nauka koji se našao u okviru PISA 2025 testiranja. Kviz „Munja: svetlost, zvuk i udaljenost“ ispituje znanje iz fizike, svakodnevnog života i mogućnost učenika da prime...

Ovo je jedan od zadataka iz prirodnih nauka koji se našao u okviru PISA 2025 testiranja. Kviz „Brza moda“ bavi se uticajem proizvodnje odeće na životnu sredinu, sa posebnim fokusom na proizvodnju pamuka....
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE