
Za plakanje će biti kasno
Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...
Mala i srednja preduzeća na udaru sajber kriminala
Mastercard istraživanje koje je obuhvatilo više od 1,800 vlasnika malih biznisa u Evropi, pokazuje da je svaki četvrti već bio meta prevare, dok isti procenat strahuje da bi ozbiljan sajber napad mogao ugroziti opstanak njihove kompanije...

U digitalnom svetu, gde svaki klik može doneti novu poslovnu priliku ili potencijalni rizik, mala i srednja preduzeća često se nalaze na prvoj liniji fronta. Digitalizacija ubrzava transakcije, olakšava pristup tržištima i otvara nove mogućnosti rasta, ali istovremeno omogućava sofisticirane prevare i sajber napade.
Globalni trendovi jasno pokazuju da se sajber kriminal ubrzano razvija – do 2029. godine mogao bi prerasti u treću najveću „ekonomiju“ na svetu, a gledano kroz BDP, jedino ekonomije SAD i Kine su veće. Razvoj veštačke inteligencije i ubrzana digitalizacija dodatno povećavaju obim i sofisticiranost napada.
Većina Evropljana makar jednom je bila meta prevare, pokazuje istraživanje Mastercard Signals: Securing trust – Insights from the frontlines of cybercrime. Čak 58% ljudi primilo je fišing mejl, 63% lažnu SMS poruku, više od polovine bilo je izloženo telefonskim prevarama, dok su pokušaji prevare preko društvenih mreža, lažnih tehničkih podrški i QR kodova sve učestaliji. Za mala i srednja preduzeća, problem je posebno izražen. Prema podacima Ministarstva privrede Republike Srbije, ona čine 99% srpske privrede, pokreću lokalnu ekonomiju i zapošljavaju veliki broj ljudi.
Upravo zbog ograničenih resursa za sajber bezbednost, ova preduzeća su često primarne mete prevaranata. Mastercard istraživanje koje je obuhvatilo više od 1,800 vlasnika malih biznisa u Evropi, pokazuje da je svaki četvrti već bio meta prevare, dok isti procenat strahuje da bi ozbiljan sajber napad mogao ugroziti opstanak njihove kompanije. Istovremeno, istraživanje pokazuje da 67% preduzeća želi više znanja i edukacije o zaštiti poslovanja, a 20% smatra da bi im više samopouzdanja u korišćenju digitalnih alata omogućilo sigurniji rad.
Edukacija kao prva linija odbrane
Današnji sajber kriminalci koriste sofisticirane tehnologije, ali i dalje ciljaju ljudski faktor – od socijalnog inženjeringa i ransomware-a do krađe identiteta i zloupotrebe veštački generisanih podataka. Manipulacijom, lažnim identitetima i poverljivim informacijama preuzimaju kontrolu nad sistemima i finansijama. Prva linija odbrane su edukacija zaposlenih i podizanje svesti o razumevanju prevara. Napredna tehnologija predstavlja ključnog saveznika u zaštiti poslovanja.
Mastercard, koji digitalnu sigurnost stavlja u sam centar poslovanja, poslednjih pet godina uložio je više od 11 milijardi dolara u sajber bezbednost, a kroz sisteme ove kompanije kontinuirano se prati čak 19 miliona digitalnih entiteta kako bi se identifikovali rizici i ranjivosti.
Rešenja poput Mastercard Identity omogućavaju da se identitet korisnika potvrđuje tokom čitavog životnog ciklusa naloga, sprečavajući prevarante da otvore ili preuzmu račune. Mastercard Consumer Fraud Risk (CFR) koristi veštačku inteligenciju da zaustavi sumnjiva plaćanja pre nego što novac napusti račun, dok SafetyNet sistem već deset godina zaustavlja sumnjive transakcije, do sada ukupno čak 70 milijardi.
Ova rešenja ne samo da štite kompanije, već ih osnažuju da posluju sa više sigurnosti i poverenja. U svetu u kome je gotovo trećina internet saobraćaja povezana sa zlonamernim botovima, a 72% organizacija beleži rast sajber rizika, zaštita poslovanja više nije samo IT pitanje – ona je strateška odluka. Za mala i srednja preduzeća, ulaganje u digitalnu bezbednost nije trošak, već investicija u stabilnost i poverenje klijenata, jer je poverenje najvrednija valuta – a bezbednost njen temelj.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...

Budućnost će biti obeležena personalizovanom medicinom, integrisanim pristupom i sve većim razumevanjem metaboličkih mehanizama koji stoje iza gojaznosti. Fokus će se sve više pomerati sa posledica na uzroke...

Od Zrenjanina do Čačka, problemi sa vodom otkrivaju posledice dugogodišnjeg zanemarivanja infrastrukture. Više od 40 odsto vode izgubi se pre nego što stigne do potrošača. Istovremeno, oko milion građana nem...

Vesti iz izdanja javna preduzeća
Usporavanje privrede se primećuje već nekoliko meseci, a u ekonomskim izveštajima počinju da se pojavljuju problemi dugova i nelikvidnosti. Za sada oni se uglavnom odnose na državna preduzeća i javni sektor. Umesto da se rešavaju uzroci gubitaka, njihov trošak se kroz budžet, subvencije i poskupljenja prebacuje na građane, dok privreda trpi posledice zbog kašnjenja u plaćanju i širenja lanca nelikvidnosti
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE