Prema poslednjem izveštaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) globalni rast BDP-a u trećem kvartalu 2024. bio je 0,1 procentni poen ispod onog koji je predviđen u prošloj godini, „nakon razočaravajućih objavljivanja podataka u nekim azijskim i evropskim ekonomijama“. Kako fond navodi, globalna ekonomija je stabilna, iako je rast neujednačen od zemlje do zemlje. U januaru prošle godine MMF je podigao prognozu globalnog ekonomskog rasta u 2024. godini na 3,1 odsto, te se može reći da su očekivanja podbacila. Slabiji rast se očekuje i u narednim godinama.
„Očekuje se da će globalni rast ostati stabilan, iako slab. Sa 3,3 procenta u 2025. i 2026. godini, prognoze rasta su ispod istorijskog (2000–2019.godine) proseka od 3,7 procenata i uglavnom su nepromenjene u odnosu na oktobarski izveštaj,“ navodi se u izveštaju fonda.
Prema podacima MMF, najviše je podbacila Kina, zajedno sa Indijom i evrozonom. Kina je danas objavila da je postignut ciljani rast BDP-a od 5 odsto, što se ne uklapa sa brojkom koju je izneo MMF. Fond tvrdi da je rast u Kini, od 4,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, bio je ispod očekivanja.
„Rast u Indiji je takođe usporio više nego što se očekivalo, predvođeno oštrijim usporavanjem industrijske aktivnosti nego što se očekivalo. Rast u evrozoni je i dalje, u velikoj meri odražavajući kontinuiranu slabost u proizvodnji i izvozu robe čak i kada je potrošnja porasla u skladu sa oporavakom realnih prihoda. U Japanu je proizvodnja blago smanjena zbog privremenih prekida u snabdevanju. Nasuprot tome, zamah u Sjedinjenim Državama ostao je snažan, sa privredom koja se u trećem kvartalu širila po stopi od 2,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine, zahvaljujući snažnoj potrošnji,“ stoji u izveštaju.
Što se tiče vodećih ekonomija, SAD su prošle godine imale rast od 2,8 odsto, a očekuje se ove i naredne da bude nešto blaži na 2,7 i 2,1 odsto. Evrozona je podbacila i 2024. godinu je završila sa rastom od 0,8 odsto BDP-a, a očekuje se i slabiji rast od 1 i 1,4 odsto BDP-a. Kina sa 4,8 odsto u prošloj godini, bi u ovoj i sledećoj trebala da zabeleži rast ekonomije od 4,6 i 4,5 odsto. Za ekonomije u razvoju kao i za prošlu, tako i za naredne očekivanja su na 4,2 odsto BDP-a.
Globalna dezinflacija se nastavlja, ali postoje znaci da je povišena inflacija uporna u nekoliko zemalja. Rast nominalnih plata pokazuje znake umerenosti, zajedno sa indikacijama nastavka normalizacije tržišta rada.
„Očekuje se da će globalna inflacija pasti na 4,2 odsto u 2025. godini 3,5 odsto u 2026., vraćajući se na cilj ranije u razvijenim ekonomijama nego na tržištima u razvoju,“ očekivanja su MMF-a što je neznatno manje nego u projekciji iz januara prošle godine kada se za 2025. godinu očekivao rast cena od 4,4 odsto.
Iako se inflacija osnovnih cena robe vratila na ili ispod trenda, inflacija cena usluga je i dalje iznad proseka pre Covid-19 u mnogim ekonomijama, pre svega u Sjedinjenim Državama i evrozoni. Džepovi povišene inflacije, takođe opstaju na nekim tržištima u nastajanju i ekonomijama u razvoju u Evropi i Latinskoj Americi.