Ostalo

06.05.2024. 09:15

Autor: Aleksandra Nenadovic

„Neće biti značajnog smanjenja kamata, banke spremne da podrže investicije“

Za bankarski sektor u ovoj godini umereni optimizam i opreznost

Foto: Pixabay

Ostalo

06.05.2024. 09:15

U ovoj godini ne treba očekivati značajno smanjenje kamatnih stopa i okruženje u kojem banke posluju ne mogu da očekuju izuzetno visok rast, te su za sektor ove godine rezervisani umereni optimizam i opreznost, rekao je Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa, za portal Magazin biznis.

Što se tiče kreditne aktivnosti u Srbiji u ovoj godini, Popović očekuje blagi rast, pogotovo imajući u vidu projekcije da će BDP ove godine biti veći nego prethodne, ali i podatke da je inflacija gotovo već ušla u ciljani okvir, rast realnih zarada, kao i najavu državnog investicionog ciklusa, što takođe uključuje i banke. Očekujemo rast investicija i banke su spremne da taj rast i podrže, kaže predsednik izvršnog odbora.

Posle rezultata sa početka ove godine, koji su pokazali visoku likvidnost i visoku dobit bankarskog sektora u Srbiji u prošloj godini, Popović kaže da višak likvidnosti ne bi nazvao problemom.

“Likvidnost je pitanje svih pitanja za banke, pa tek onda dolaze kapital, efikasnost, profitabilnost. Likvidnost je nešto što morate da imate 24/7, 365 dana u godini. Ako i postoji višak likvidnosti, ja sam zadovoljan, bez obzira na to što može negativno da utiče na profitabilnost. Veoma je važno što na celom tržištu u Srbiji, a ne samo u Banca Intesa, postoji značajan višak likvidnosti. Sa druge strane, činjenica je da nemamo dovoljno razvijeno tržište kapitala i da su nam ograničene mogućnosti ulaganja viškova likvidnosti u visokokvalitetne hartije od vrednosti. Zato se najveći deo viška likvidnosti ulaže u državne obveznice, prvenstveno Republike Srbije, ali i najbolje rangiranih zemalja Evropske unije, kao i SAD“.

Što se tiče očekivanja oko kamata u ovoj godini, Popović kaže da ako Evropska centralna banka smanji kamatnu stopu u junu za očekivanih 25 baznih poena, to će biti signal tržištu, ali da veruje da će ECB sačekati neko vreme da vidi efekte te odluke, što za klijente banaka znači da neko značajno smanjenje kamatnih stopa ne treba očekivati ove godine u bilansu uspeha.

Jer, iako se dese dva, tri smanjenja do kraja ove godine, po 25 baznih poena, što je zbirno od 50 do 75 baznih poena, to ne predstavlja u dovoljnoj meri ono što verujem da su klijenti očekivali, kaže Popović.

A što se tiče poslovanja bankarskog sektora u ovoj godini, kako objašnjava, bankarstvo je specifična industrija i ne postoji samo za sebe, već je povezano i sa građanima i sa privredom. U tom smislu, postoje brojni makro rizici koji utiču na naše poslovanje – od stanja privreda koje su naše eksportne destinacije do odluka ECB i NBS. Ako pored neizvesnosti na mikro nivou imamo u vidu i sva globalna dešavanja, jasno je da poslujemo u ambijentu od koga ne možemo da očekujemo izuzetno visok rast. Zato nam je prioritet da zadržimo kvalitet portfolija i da u meri u kojoj možemo podstaknemo tražnju, uz očekivanje da ćemo videti početak trenda spuštanja kamatnih stopa. Ali, tu ističem visoku dozu opreznosti, pre svega zato što monetarne vlasti Evrope i SAD ne smeju da dozvole bilo kakvu grešku u odnosu na inflaciju, koja nikako ne sme ponovo da raste, pa će svako snižavanje pomno analizirati i posmatrati njene efekte. Zato bih rekao da će doći do snižavanja kamatnih stopa, ali da će biti sporije nego što čak i dobar deo stručne javnosti očekuje. Dakle, i u 2024. godini važi – umereni optimizam i opreznost

Zahvaljujući rastu kamata, bankarski sektor je u 2023. godini ostvario rekordnu dobit u Srbiji, od 1,44 milijarde evra, a Popović kaže da je dobit bila očekivana, kao što se to desilo I na globalnom nivou – od Evrope do Amerike, bankarstvo je ostvarilo rekordnu dobit, najveću u poslednjih 15 godina.

“Ali, kad kažemo ’rekordno’, veoma je važan kontekst, jer ne mislim da je ovakav rezultat izniman, već da je mnogo bliži očekivanoj stopi profitabilnosti u odnosu na uloženi kapital nego stope koje smo beležili prethodnih 14 godina. Ako se pogleda stopa prinosa na kapital, banke u Srbiji i celoj Evropi su prošle godine prvi put za svoje akcionare ostvarile prinos koji je bio iznad cene kapitala, što znači da su prvi put u poslednjih 15 godina dodale vrednost svojim akcionarima. Zato je važno da profitabilnost ne posmatramo izolovano u odnosu na druge parametre, a ovde pre svega mislim na vrednost banaka, odnosno na njihovu tržišnu kapitalizaciju na berzi. I na berzi je tržište valorizovalo  profitabilnost banaka, ali ne verujem da će ona nastaviti da raste ovim koracima imajući u vidu rizike izražene u visokim kapitalnim zahtevima regulatora, konkurenciji koju donose novi tehnološki igrači, neizvesnosti koja dolazi sa naprednom tehnologijom, te složene makroekonomske okolnosti. Smatram da je rast profitabilnosti banaka na talasu kamatnih stopa iscrpljena na srednji rok,” kaže Popović.

Osim što je rast profita za banke prošle godine bio zbog viših kamatnih stopa, usled rasta euribora, ali je i cena depozita porasla.

“Ono što je za banke bilo povoljno jeste činjenica da se promene cena najpre dešavaju na strani aktive, a da su sa zakašnjenjem praćene i poskupljenjem depozita. Jasno je da je neto kamatna marža najviše doprinela rastu profitabilnosti, ali moram da kažem da smo mi i kroz povećani obim biznisa, koji se najbolje sagledava kroz različite naknade, ostvarili rast od preko šest odsto, koji je isključivo došao iz transakcionih poslova, a to je mnogo zdraviji oblik rasta u odnosu na rast baziran na kamatnim stopama,” kaže Popović.

S obzirom na tako visoku zaradu banka, bilo je i pitanje da li se u bankama razmišljalo o smanjenju naknada i provizija za klijente? Popović podseća da su banke od 1. septembra 2022. do kraja avgusta 2023. godine za 30 odsto umanjile naknade na platne usluge stanovništvu. To je mera kroz koju se bankarski sektor odrekao prihoda od oko sedam milijardi dinara ili oko 60 miliona evra, a sve u kontekstu da se olakša dvocifreni inflacioni pritisak na budžete građana.

“Jedino je bankarska industrija, na predlog NBS, sprovela takvu meru u korist građana, ni jedna druga industrija nije imala sličnih inicijativa. Zato, kada se kaže da je sektor zaradio 1,4 milijarde evra, mora da se uzme u obzir koliki kapital je uložen, kakav rizik je preuzet.“

Ove godine, prema očekivanjima, Banca Intesa će ostvariti još jedan rekord i dostići vrednost aktive od jednog triliona dinara, odnosno, hiljadu milijardi dinara, odnosno oko devet milijardi evra. To će biti prvi put da jedna finansijska institucija u Srbiji stigne do tog nivoa ukupne active, kaže predsednik izvršnog odbora.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.