Upravni odbor Svetske banke složio se da ukine dugogodišnju zabranu finansiranja projekata nuklearne energije u zemljama u razvoju kao deo šireg napora za zadovoljavanje rastućih potreba za električnom energijom, rekao je u sredu predsednik banke Adžaj Banga.
Banga je predstavio revidiranu energetsku strategiju banke u imejlu osoblju nakon onoga što je nazvao konstruktivnom diskusijom sa upravnim odborom u utorak.
Rekao je da se upravni odbor još nije složio oko toga da li banka treba da se uključi u finansiranje proizvodnje prirodnog gasa, i ako jeste, pod kojim okolnostima, prenosi Rojters.
Globalna razvojna banka, koja daje pozajmice po niskim kamatnim stopama kako bi pomogla zemljama da izgrade sve, od barijera od poplava do železnica, odlučila je 2013. godine da prestane sa finansiranjem projekata nuklearne energije, 2017. godine je objavila da će prestati sa finansiranjem projekata proizvodnje nafte i gasa počev od 2019. godine, iako će i dalje razmatrati gasne projekte u najsiromašnijim zemljama.
Članovi odbora su se prilično lako složili oko nuklearnog pitanja, ali nekoliko zemalja, uključujući Nemačku, Francusku i Veliku Britaniju, nije u potpunosti podržalo promenu pristupa banke da prihvati inicijalne projekte prirodnog gasa, rekli su izvori upoznati sa diskusijom.
„Iako su pitanja složena, postigli smo pravi napredak ka jasnom putu napred u isporuci električne energije kao pokretača razvoja“, rekao je Banga, dodajući da je potrebna dalja diskusija o pitanju gasnih inicijalnih projekata.
Banga se zalagao za promenu energetske politike banke od stupanja na dužnost u junu 2023. godine, tvrdeći da banka treba da sledi pristup „svega gore navedenog“ kako bi pomogla zemljama da zadovolje rastuće potrebe za električnom energijom i unaprede ciljeve razvoja.
U svom dopisu, napomenuo je da se očekuje da će se potražnja za električnom energijom više nego udvostručiti u zemljama u razvoju do 2035. godine, što bi zahtevalo više nego udvostručenje današnjih godišnjih investicija od 280 milijardi dolara u proizvodnju, mreže i skladištenje.
Trampova administracija snažno se zalaže za ukidanje zabrane projekata nuklearne energije od stupanja na dužnost.
SAD su najveći akcionar banke – sa 15,83 odsto, zatim slede Japan sa 7 odsto i Kina sa blizu 6 odsto – i odluka banke da proširi svoj pristup energetskim projektima verovatno će obradovati predsednika Donalda Trampa, koji je povukao SAD iz Pariskog sporazuma o klimi i njegovih ciljeva smanjenja emisija kao jedan od svojih prvih poteza u januaru.
Dvadeset osam zemalja već koristi komercijalnu nuklearnu energiju, a još 10 je spremno za početak i još 10 potencijalno spremnih do 2030. godine, prema podacima Centra za energiju za rast i organizacije Third Way.
Banga je rekao da će Grupa Svetske banke tesno sarađivati sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju kako bi ojačala svoju sposobnost da savetuje o zaštitnim merama za neširenje nuklearnog oružja, bezbednosti, sigurnosti i regulatornim okvirima.
Banka bi podržala napore za produženje veka trajanja postojećih nuklearnih reaktora, zajedno sa nadogradnjom mreže. Takođe bi to doprinelo ubrzanju potencijala malih modularnih reaktora.
Zvaničnici Trampove administracije i pojedini stručnjaci za razvoj kažu da zemlje u razvoju ne bi trebalo da budu sprečene da koriste jeftinu energiju za proširenje svojih ekonomija dok razvijene ekonomije poput Nemačke nastavljaju da koriste fosilna goriva.
Ali klimatski aktivisti brinu da će finansiranje većeg broja nuklearnih i projekata prirodnog gasa preusmeriti sredstva sa hitno potrebnih napora zemalja u razvoju da se prilagode klimatskim promenama i imaju koristi od obilnih alternativnih izvora energije kao što je solarna energija.
„Neto nula ne znači bez fosilnih goriva. To ipak znači da će 20 odsto energije dolaziti iz fosilnih goriva“, rekla je Mia Motli, premijerka Barbadosa. „Znamo da je prirodni gas to čisto gorivo.“
Rusija spremna da ponudi Srbiji nuklearke i male i velike snage