Ostalo

29.04.2024. 10:30

Financial Times

Autor: Nova ekonomija

Zapadne banke koje su ostale u Rusiji platile 800 miliona evra poreza

Ovo je četvorostruko povećanje u odnosu na predratni period i dolazi zbog skoka profita kod evropskih zajmodavaca koji su još uvek u zemlji

Ostalo

29.04.2024. 10:30

Najveće zapadne banke koje i dalje posluju u Rusiji platile su više od 800 miliona evra poreza prošle godine, četiri puta više nego pre izbijanja rata, uprkos obećanjima da će svesti na minimum izloženost ka Rusiji nakon invazije na Ukrajinu, piše Financial Times (FT).

Sedam najvećih evropskih banaka po imovini u Rusiji — Raiffeisen Bank International, UniCredit, ING, Commerzbank, Deutsche Bank, Intesa Sanpaolo i OTP — prijavile su kombinovani profit od više od 3 milijarde evra u 2023.

Ta dobit je bila tri puta veća nego 2021. godine i delom je ostvarena sredstvima koja banke ne mogu da povuku iz zemlje.

Skok profitabilnosti doveo je do toga da su evropske banke platile oko 800 miliona evra poreza, u odnosu na 200 miliona evra 2021. godine, pokazuje analiza FT. Skok je došao i kod profita američkih zajmodavaca kao što su Citigroup i JPMorgan.

Porezi koje plaćaju evropske banke je ekvivalentan polovini procenta svih očekivanih neenergetskih budžetskih prihoda Rusije za 2024. godinu.

Strani zajmodavci su imali koristi ne samo od viših kamata, već i od međunarodnih sankcija ruskim bankama. Takve mere su lišile njihove rivale pristupa međunarodnim platnim sistemima i povećale privlačnost zapadnih banaka za klijente u zemlji.

Više od polovine poreskih plaćanja evropskih banaka od 800 miliona evra odgovara austrijskoj Raiffeisen Bank International (RBI), koja ima najveće prisustvo u Rusiji među stranim kreditorima.

Ruski profit RBI-ja se više nego utrostručio na 1,8 milijardi evra između 2021. i 2023. godine, što čini polovinu ukupnog profita austrijske grupe, u poređenju sa oko trećinom pre rata.

Pored redovnih poreskih doprinosa u 2023. godini, Rajfajzen je platio 47 miliona evra kao rezultat vanrednog nameta koji je Kremlj nametnuo pojedinim kompanijama prošle godine.

Uprkos zatvaranju svog korporativnog i maloprodajnog poslovanja, Citigroup, četvrti po veličini zajmodavac u SAD, koji je zaradio 149 miliona dolara profita i platio 53 miliona dolara poreza u Rusiji 2023. godine, čime je postao četvrti najveći poreski obveznik među zapadnim bankama u Rusiji.

Drugi američki gigant, JPMorgan, zaradio je 35 miliona dolara i platio 6,8 miliona dolara poreza, navodi istraživačka institucija.

JPMorgan, nekada glavni ugovarač ruskih banaka za otvaranje korespondentskih računa u američkim dolarima, pokušava da ode od 2022. Banka je sada zaglavljena i suočava se sa višemilionskom tužbom njenog bivšeg partnera u Rusiji, VTB.

Brojke američkih banaka nisu uključene u ukupno 800 miliona evra jer ne daju uporedive ruske rezultate na grupnim računima koji se koriste za kalkulacije FT.

Zapadni kreditori su imali koristi od uvođenja sankcija većini ruskog finansijskog sektora, koji je uskratio pristup međunarodnom međubankarskom platnom sistemu Swift. To je međunarodne banke predstavilo kao finansijski spas između Moskve i zapada.

Kombinovani prihodi, profit i porezi međunarodnih banaka su pali od 2022. godine, ali su i dalje mnogo veći od rezultata iz predratnih godina.

Banke su takođe imale koristi od povećanja kamatnih stopa sa ključnom stopom ruske centralne banke koja sada iznosi 16 odsto, skoro dva puta više nego pre rata.

Povećanja stopa su pomogla zajmodavcima da zarade ogromne prihode od kredita sa promenljivom kamatnom stopom i akumuliraju dodatni prihod od sredstava zarobljenih na ruskim depozitnim računima.

Banke ne mogu da pristupe gotovini zarađenoj u Rusiji zbog regulatornih ograničenja nametnutih 2022. godine koja zabranjuju isplatu dividendi iz ruskih filijala preduzećima iz „neprijateljskih“ zapadnih zemalja.

„Ne možemo ništa da uradimo sa ruskim depozitima osim što ih držimo u centralnoj banci. Dakle, kako su kamatne stope rasle, tako je rasla i naša dobit“, rekao je viši izvršni direktor jedne evropske banke sa ruskom filijalom.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.