BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
U okviru 18. godišnje ankete globalne mreže PricewaterhouseCoopers (PwC) koja se sprovodi među generalnim direktorima u svetu, obavljen je razgovor sa 1.322 generalna direktora u 77 zemalja. Reč je, skoro po pravilu, o liderima velikih, uspešnih i po mnogo čemu referentnih kompanija, čiji čelni ljudi u velikoj meri usmeravaju poslovne trendove u nacionalnim, regionalnim a često i globalnim okvirima.
Srbija je prvi put učestvovala u ovoj globalnoj anketi. Tim stručnjaka iz PwC kancelarije u Srbiji obavio je razgovore sa 39 generalnih direktora odabranih srpskih kompanija i razmotrio probleme sa kojima se danas suočavaju poslovni lideri u Srbiji. Nakon predstavljanja globalnih rezultata na Svetskom ekonomskog forumu u Davosu, rezultati istraživanja na lokalnom nivou objavljeni su na dvadeset drugom Kopaonik biznis forumu 2015.
Ukupno posmatrano, generalni direktori su manje optimistični u pogledu izgleda za rast i razvoj globalne privrede nego pre godinu dana. Njih 37% misli da će doći do pojačanog privrednog rasta u svetu 2015. godine. Ovakav stav deli 24% srpskih generalnih direktora, dok većina, njih 63% očekuje stagnaciju svetske privrede.
Posmatrano u odnosu na kolege iz centralne i istočne Evrope (CEE) i Rusije, naši direktori izražavaju više optimizma kada je reč o globalnoj privredi, s obzirom na to da samo 16% generalnih direktora u zemljama centralne i istočne Evrope očekuje pojačan privredni rast, dok je pesimizam trenutno najizraženiji u Rusiji (14%).
Uprkos smanjenim izgledima za rast i razvoj globalne privrede, 45% srpskih generalnih direktora je iskazalo da su „veoma uvereni“ u porast prihoda svojih kompanija u narednih 12 meseci, što ih čini većim optimistima od kolega u regionu CEE (30%) i u svetu (39%). S obzirom na trenutnu političku situaciju, razumljivo je što je svega 16% ruskih poslovnih lidera uvereno u rast i razvoj svojih kompanija u 2015. godini. Interesantan je podatak da je prošle godine Rusija bila zemlja u kojoj su generalni direktori izrazili najveću sigurnost u rast prihoda (53%).
Posmatrano po zemljama, na vrhu liste nalaze se generalni direktori u Indiji, gde njih 62% izražava izuzetnu sigurnost u kratkoročni rast i razvoj. Osim Srbije, ostale zemlje koje se nalaze na vrhu liste su Meksiko (50%), SAD (46%), Australija (43%) Velika Britanija i Južna Afrika (39%), Kina (36%).
Iznoseći svoja zapažanja u pogledu rezultata ankete, Denis M. Nali (Dennis M. Nally), predsednik društva PricewaterhouseCoopers International, kaže:
„Svet se suočava sa velikim izazovima: ekonomskim, političkim i društvenim. Generalni direktori su i dalje oprezni kada je reč o kratkoročnim izgledima za razvoj svetske privrede, kao i za rast prihoda svojih kompanija. Mada se čini da se zrela tržišta poput SAD oporavljaju, ostala tržišta poput evrozone i dalje se bore. Neka tržišta u razvoju se ubrzano šire, dok druga stagniraju. Pronalaženje strateške ravnoteže u cilju očuvanja dinamike rasta prihoda na tržištu koje se neprestano menja i dalje predstavlja veliki izazov.“
Međutim, kada je reč o dugoročnijim izgledima za rast i razvoj, preovladava optimizam. Rezultati ankete pokazuju da je 92% ispitanika u svetu uvereno u rast prihoda svojih kompanija u naredne tri godine. Generalni direktori u Srbiji su skoro podjednako optimistični kao kolege u svetu, s obzirom na to da je 89% njih uvereno u rast prihoda u navedenom periodu.
Nastavak teksta možete pročitati u devetnaestom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE