BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Svatko može imati ambiciju rasta, ali ta ambicija ne može biti u nesrazmjeru s mogućnostima sustava da servisira svoje obaveze, inače stvar nije dugoročno održiva. Zdrav sustav temelji se na odgovornom planiranju akvizicija, investicija, financiranja, a održivi rast na kvalitetnoj strategiji čija ambicija ne prelazi realne mogućnosti. To ne znači da planiranje ne može ili ne treba biti ambiciozno. Mi smo vrlo ambiciozni u postavljanju ciljeva, ali izuzetno pazimo da oni budu ostvarivi i da ne ugrožavaju poslovanje.
Emil Tedeski spada u red ljudi koji su zaista krenuli od početka i napravili poslovnu imperiju, ali ne na staklenim nogama, ne uz jaku političku podršku, već je kompanija rasla postepeno, na stabilnim osnovama, uz dobro planiranje i procene. Danas ova kompanija, osim u regionu, posluje u Evropi, ali i u Rusiji i Americi. O poslovnoj filozofiji i tome kako je stvorio poslovnu imperiju, u ekskluzivnom intervjuu za „Novu ekonomiju“ govori osnivač Atlantic Grupe Emil Tedeski.
Atlantic Grupa je kompanija koja raste velikom brzinom – imali ste dosta akvizicija, ali ste prošle godine smanjili zaduženost. Da li vam je Agrokor bio opomena?
Atlantic Grupa je prije svega kompanija koja odgovorno planira, ambiciozno koliko i realistično. Naš rast je izvanredan, ali nije ni na koji način umjetan ili bez podrške u smislu likvidnosti i adekvatne razine zaduženosti kompanije, bilo da rastemo organski kao posljednjih nekoliko godina ili kroz akvizicije, kroz koje se uvijek ostvaruju važniji iskoraci i veće stope rasta. Mi poslujemo i rastemo odgovorno, prema nama i prema okolini, od samih naših početaka i u tom smislu slučaj Agrokor nam je samo poslužio kao dodatna potvrda da radimo ispravno.
Koliko će vas koštati problem u koji je Agrokor upao, s obzirom na to da je Konzum vodeći maloprodavac, a Atlantic najveći dobavljač u Hrvatskoj?
Poslovanje Atlantic Grupe ni u jednom trenutku nije bilo ugroženo krizom u sustavu Agrokora. Budući da upravljanje rizicima i diverzifikaciju kupaca imamo kao dio redovnih poslovnih procedura, naša izloženost sustavu maloprodaje Agrokora nije bila prevelika, iako su nam najveći pojedinačni kupac. Usljed problema njihov se tržišni udio u maloprodaji smanjio, ali smo to kroz suradnju s drugim partnerima u maloprodaji više nego nadoknadili, ostvarivši i rast prodaje i rast profitabilnosti. Atlantic nije imao nikakve financijske aranžmane s Agrokorom i nemamo takvih izazova, stari dug smo naplatili, a očekujemo da ćemo preostali dio tzv. graničnog duga naplatiti u procesu nagodbe vjerovnika i nove Uprave.
Da li ste zainteresovani za preuzimanje nekih od Agrokorovih kompanija? Da li su vam zanimljive još neke kompanije u Srbiji?
Trenutno ne. U sustavu Agrokora u čitavoj regiji ima niz kompanija koje dobro posluju, imaju prepoznatljive brendove i relevantne tržišne udjele i neke od njih se mogu uklopiti u naš poslovni model, međutim naša akvizicijska strategija proizlazi primarno iz strategije razvoja Atlantic Grupe, ona ne ovisi ni o Agrokoru ni o bilo kojem pojedinačnom faktoru u okruženju. Mi sustavno promatramo situaciju na tržištima u regiji i izvan regije, a s obzirom na ambicije u internacionalizaciji jako su nam zanimljiva europska tržišta i u tom se smislu ne ograničavamo ni vremenski ni teritorijalno na razvoj situacije s Agrokorom.
Nastavak teksta možete pročitati u 51. broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE