
Za plakanje će biti kasno
Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...
„To što sam postao slikar možda dugujem cveću“, rekao je Mone, slikar koji nam je ostavio stotine platana gde je prikazao igru svetlosti i boja na laticama, nebu i vodi. Odan prirodi, utemeljivač impresionizma na svom imanju stvorio je raskošnu baštu sa jezerom zbog kog je promenjen tok obližnje reke. Svakodnevno, baštovani su prali prašinu sa normandijskih lokvanja spremajući ih za pogled slikara. Sveži cvetovi lokvanja prekrili su mnoge Moneove slike. Svetlucanje sunčevih zraka na vodi, kratak trenutak brzim potezima prenesen na platno, postao je simbol ovog umetnika koji je uneo živu boju u smeđe tonove slikarstva
Oskar-Klod Mone rođen je 14. novembra 1840. godine u Parizu. Njegova majka Luiz-Žastin bila je pevačica, a otac Klod-Adolf bavio se trgovinom. On je držao prodavnicu namirnica i želeo je da porodični posao nastavi sin, koji za trgovinu nije mnogo mario. Još od detinjstva, veoma nadaren i podržan od strane majke, budući utemeljivač važnog slikarskog pravca znao je da je umetnost njegov poziv. Crtao je karikature svojih nastavnika i komšija i izlagao ih u izlozima dućana, a za portrete rađene u uglju već od tinejdžerskih dana nalazio je kupce. Kao za očevu trgovinu, Klod Mone nije mario ni za školu. Odlazio je sa časova kako bi se šetao obalom. Kad mu je umrla majka, mladi slikar koji će raskrstiti sa tradicionalnim akademizmom i iz ateljea povesti umetnike u prirodu preselio se kod tetke i upisao studije slikarstva, ostavljajući oca ljutim i razočaranim.
Međutim, iako srećan što je sledio svoj san, bio je nezadovoljan akademskim umetničkim obrazovanjem. Nije mu se dopalo da se zatvara u muzej i kopira slike velikih majstora. Želeo je da izađe napolje, pod nebeski svod i sunčeve zrake koji predmete šaraju širokim spektrom boja, bezmalo zabranjenih u aktuelnim visokim slikarskim krugovima. Njegova dela bila su odbacivana i mladi slikar je zbog toga veoma patio. U trenutku depresije i očajan zbog finansija, Mone je 1868. pokušao da izvrši samoubistvo. Skočio je u Senu. Tragedija koja bi u crno zavila budućnost slikarstva i oduzela mu onu kolorističku eksploziju koju je doneo impresionizam, srećom je izbegnuta. Klod Mone je bio odličan plivač te je iz mutne Sene izašao živ i zdrav. Ipak, njegov je trenutak očaja bio i trenutak inicijacije. Od tog kobnog dana nadalje počinje nova faza u njegovom životu i u umetnosti uopšte.
Mone se udružio sa prijateljima slikarima koji su takođe želeli u umetnost da unesu sveže boje i prikažu vetar, nebo i vodu u kojoj se prelama svetlost sunca. Želeli su da uhvate trenutak baš onakav kakvom prisustvuju, kakvim ga vide i doživljavaju svim čulima. Iz njihovih dela zvonila su zvona crkvi, čuo se vetar koji pomera nabore haljina, čulo se šuštanje visoke trave, mirisalo je leto, žarko, otežalo od sunca u zenitu. Slikari okupljeni oko Monea cenili su te posebne trenutke i prenosili ih na svoja platna. Tako je nastao pravac kome je ne sluteći to kumovao upravo Mone.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...

Budućnost će biti obeležena personalizovanom medicinom, integrisanim pristupom i sve većim razumevanjem metaboličkih mehanizama koji stoje iza gojaznosti. Fokus će se sve više pomerati sa posledica na uzroke...

Od Zrenjanina do Čačka, problemi sa vodom otkrivaju posledice dugogodišnjeg zanemarivanja infrastrukture. Više od 40 odsto vode izgubi se pre nego što stigne do potrošača. Istovremeno, oko milion građana nem...

Vesti iz izdanja javna preduzeća
Usporavanje privrede se primećuje već nekoliko meseci, a u ekonomskim izveštajima počinju da se pojavljuju problemi dugova i nelikvidnosti. Za sada oni se uglavnom odnose na državna preduzeća i javni sektor. Umesto da se rešavaju uzroci gubitaka, njihov trošak se kroz budžet, subvencije i poskupljenja prebacuje na građane, dok privreda trpi posledice zbog kašnjenja u plaćanju i širenja lanca nelikvidnosti
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE