BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Od 502 preduzeća pod upravom Agencije za privatizaciju 188 ide u stečaj, a ostali će ići u privatizaciju prodajom kapitala, imovine, ili u strateško partnerstvo
Jedna od najvažnijih mera ekonomske politike u ovoj godini, prema najavama Vlade Srbije i aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom, biće rešavanje problema preduzeća u restrukturiranju. Više od 500 nekadašnjih društvenih preduzeća koja nisu do sada privatizovana ili kod kojih je ugovor o privatizaciji raskinut i ona su vraćena pod upravu Agencije za privatizaciju, kao i ona koja se zvanično nalaze u restrukturiranju i bila su zaštićena od poverilaca, državu su poslednjih desetak godina koštala na milijarde evra.
Prema najavama Ministarstva privrede, 188 preduzeća je spremno za stečaj s obzirom na to da uglavnom nemaju zaposlene i nikakvo poslovanje, dok se očekuje da se do kraja godine privatizuje određeni broj preduzeća.
Na konferenciji „Sudbina preduzeća u restrukturiranju” koji su organizovali časopis „Nova ekonomija“ i Balkanski fond za demokratiju, Toni Verhejen, šef kancelarije Svetske banke u Srbiji, istakao je da su preduzeća u restrukturiranju u 2014. godini napravila 690 miliona evra gubitaka, a restrukturiranje je u poslednje četiri godine koštalo državu više od milijardu evra.
„Gubici, subvencije i neplaćanje poreza, doprinosa i komunalija čine ova preduzeća veoma skupim. Ona proizvode relativno malo, odnosno imaju mali doprinos BDP-u. Ona daju doprinos zapošljavanju, ali ti zaposleni mogu biti od mnogo veće koristi u novim kompanijama. Preduzeća u restrukturiranju predstavljaju smetnju investicijama. Savet stranih investitora u Beloj knjizi ih stavlja u prva tri problema za investitore”, poručio je Verhejen, dodajući da će Svetska banka, kao podsticaj Vladi da reši ovaj problem, odobriti dva zajma kao podršku budžetu, koja se mogu iskoristiti za različite stvari, kao na primer za refinansiranje skupljih kredita koje je država ranije uzela.
Prva tranša ovog zajma je odobrena 24. marta, a druga će stići do kraja godine, kada se reši pitanje više od 500 preduzeća.
Verhejen je najavio i da će Svetska banka pružiti Vladi finansijsku podršku i za korporativizaciju i finansijsku konsolidaciju javnih preduzeća EPS-a, Srbijagasa, Železnica i Puteva Srbije.
U portfoliju Agencije za privatizaciju nalazi se više od 500 preduzeća uz još 200 zavisnih preduzeća. Među njima 104 se nalaze u restrukturiranju, što znači da su zaštićeni od prinudne naplate osim po radnim sporovima i oni imaju 45.002 zaposlena.
Prema oceni Ljubomira Šubare, direktora Agencije za privatizaciju, ovakva situacija sa preduzećima u restrukturiranju je neodrživa, jer najveći deo tih preduzeća generiše enormne gubitke.
„Nema više subvencija i ko nema tržište, mora kroz stečaj da završi ovaj oblik bitisanja. Novi zakon o privatizaciji omogućio je različite vidove privatizacije kao što su prodaja kapitala, prodaja imovine i strateška partnerstva, kako bi se taj proces konačno završio”, rekao je Šubara, uz opasku da je u 76 preduzeća bez zaposlenih već pokrenut stečaj, dok to u narednom periodu čeka i grupu preduzeća sa do pet zaposlenih, a na kraju i ostala preduzeća iz grupe od 188 preduzeća.
Direktor Agencije za privatizaciju, koji je prethodno imao iskustva i kao zastupnik kapitala u nekim preduzećima u restrukturiranju, istakao je da imaju poteškoća u procesu privatizacije ovih preduzeća pre svega zbog člana zakona koji kaže da preduzeće ne može da se privatizuje dok se ne dobije potvrda od Agencije za restituciju da njegova imovina nije predmet restitucije.
Nastavak teksta možete pročitati u devetnaestom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE