
Industrija lepote brzo raste
Henkel je za 20 godina poslovanja u Srbiji investirao više od 420 miliona evra. Kompanija želi da postane klimatski pozitivna do 2030. godine. Jedan od istaknutih ciljeva je da do 2025. godine 100 odsto Henk...
Milivoje Čalija, suvlasnik porodičnog brenda ovsenih kolača „Anđeli“
Naš biznis je prilično pogođen, ali smo uspeli da održimo nivo rada, uz smanjen promet, ali i uz rad na smanjenju troškova. Mi smo „Anđele“ pokrenuli iz opcije dostave, jer nas u početku nije bilo u lancima, tako da je nama koncept e-trgovine putem našeg web shop-a veoma blizak od samog početka. Činjenica da nam radnja ne radi i da lanci sa kraćim radnim vremenom imaju veći promet na esencijalnoj robi nas dodatno opterećuje. Sa druge strane, trudimo se da na troškovnoj strani napravimo pomake da bismo lakše prebrodili period ispred nas
Bračno-poslovni par Milica i Milivoje Čalija počeo je bukvalno od početka, a to znači od nule. Kad su krenuli u svoju poslovnu avanturu proizvodnje ovsenih kolača kao zdravije opcije u ishrani, imali su iskustvo u advertajzingu i medijima i strast da je ono što rade dobro.
Postepeno su sticali znanja i iskustva i u prehrambenoj industriji, polako gradili biznis i postali svojevrsni ogledni primer iz gradnje i upravljanja brendom. Anđeli se prodaju u svim velikim prodajnim lancima i izvoze u zemlje regiona. Ovo inovativno preduzeće je uspelo da zaokruži proizvodni proces tako da skoro ne pravi otpad. U proizvodnji i prodavnici koju poseduju zapošljavaju žene koje spadaju u teško zapošljive kategorije. Sa Milivojem Čalijom pričali smo o tome šta očekuju sada, posle vanrednog stanja izazvanog koronom, da li očekuju neku pomoć od države i na koji način će se prilagoditi i sačuvati svoj posao.
Svi poslodavci iz sektora malog biznisa dobiće tri minimalca za stalno zaposlene i mogućnost da odlože poreze i doprinose za iduću godinu. Da li vama kao privredniku znače ove mere pomoći?
Uprkos navodnoj privrženosti tržišnoj ekonomiji, Vlada Srbije je i ovoga puta demonstrirala da su joj nemali javni sektor i penzioneri u Srbiji, njih 1.780.000 u primarnom fokusu u odnosu na realni sektor koji daje presudni doprinos budžetu Srbije.
Pomoć koja je najavljena je oblik podrške zaposlenima u realnom sektoru, što je pohvalno, ali nažalost nedovoljno. Navedena kombinacija mera, podrška u vrednosti od 250 evra po zaposlenom i odlaganje poreza i doprinosa za 2021. ne rešavaju problem preduzeća koja će zbog drastičnog pada prometa i likvidnosti biti primorana da se zatvore. Ukoliko se preduzeća zatvore, biće zanimljivo videti od koga će nadležne institucije naplatiti odložene poreze i doprinose.
Ono što pre svega na psihološkom i na faktičkom planu najviše opterećuje, jeste činjenica da glomazan i neefikasan javni sektor, dakle sektor koji se skoro u potpunosti finansira od poreza i performansi realnog sektora, i dalje ima više prosečne plate od realnog sektora.
Procene se kreću da su plate u javnom, dakle izdržavanom sektoru, za trećinu više od plata u realnom sektoru, koji taj sektor finansira.
Da li su mere zakasnile i da li je uopšte moglo brže?
Vlada je iznenađujuće brzo izašla sa nekim naznakama plana i to je za svaku pohvalu. Siguran sam da su iskoristili vreme da prostudiraju modele koje su primenile ili su planirale da primene zemlje sličnih kapaciteta. Pretpostavljam da nije moglo brže, pre svega zbog proceduralnih razloga, tako da su prve isplate najavljene za maj.
Može li se očekivati da preduzetnici i mala preduzeća zaista ne otpuste zaposlene zbog ovih 250 evra u toku tri meseca?
Ovo je pitanje za milion dolara. U više navrata su sa naše strane, kroz Facebook grupu „Glas preduzetnika“ i kroz peticiju koja je nastala iz ove inicijative, dolazili predlozi koji nisu bili bazirani na podeli novca, već na oslabađanju od obaveza za poreze i doprinose tokom trajanja vanrednog stanja i tri meseca posle ukidanja vanrednog stanja. Ukoliko dođe do ukidanja vanrednog stanja ući ćemo u letnji period koji je tek za par industrija „visoka“ sezona. Otud su naši zahtevi bili formulisani oko 3+3 ideje. Ovako, sve će se svesti na mogućnosti preduzetnika i njihov etos, da li će u ovom trenutku „braniti“ firmu od zatvaranja, „braniti“ zaposlene ili pokušati da „odbrane“ i jedno i drugo. Sektor malih privrednika u Srbiji zapošljava 629.000 ljudi.
Nastavak teksta možete pročitati u 70. broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Henkel je za 20 godina poslovanja u Srbiji investirao više od 420 miliona evra. Kompanija želi da postane klimatski pozitivna do 2030. godine. Jedan od istaknutih ciljeva je da do 2025. godine 100 odsto Henk...
U stanju permanentnih globalnih kriza poslednje tri godine za male otvorene rastuće ekonomije, poput srpske, pitanje investicija, posebno stranih direktnih investicija, postalo je pitanje od životne važnosti...
Od osamostaljenja, najveći problemi Ukrajine su podeljenost, duboka korumpiranost i hronična politička nestabilnost. Nezavisno od ratnog ishoda, oporavak najveće i najsiromašnije zemlje u Evropi zavisiće od ...
Uslovi poslovanja na svetskom tržištu i dalje nisu stabilni, ali snalazimo se i uspevamo da rešavamo probleme. Naša oprema se prodaje na svim kontinentima, osim Australije, dok se u proizvodnji IML opreme sv...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE