Evropska ekonomija ušla je u naglu recesiju u prvoj polovini ove godine usled pandemije koronavirusa, sa najvećim padom od Drugog svetskog rata, objavila je Evropska komisija u letnjem ekonomskom izveštaju. Očekuje se recesija od oko 8,75 odsto u 2020. godini, nakon čega se očekuje godišnja stope oporavka od šest odsto od sledeće godine.
Ove projekcije oporavka su manje nego u prolećnom izveštaju i ukazuju na nepotpuni oporavak, budući da se očekuje da proizvodnja na kraju 2021. godine bude dva odsto niža u odnosu na period pre krize, i oko 4,5 odsto ispod BDP-a predviđenog lani.
Po izveštaju se smatra da je evropska ekonomija funkcionisala između 25 i 30 odsto ispod kapaciteta tokom perioda narestriktivnijih mera zabrana kretanja i okupljanja, kako bi se usporilo naglo širenje koronavirusa.
Tokom godine, zabrane putovanja stavljene su na snagu širom sveta, privremeno zaustavljajući velike delove ekonomije.
Podaci za prvi kvartal potvrdili su prvobitna predviđanja znatnog ekonomskog udara, uprkos tome što su zabrane kretanja u većini zemalja uvedene tek sredinom marta, BDP se smanjio za 3,6 odsto u državama evrozone i za 3,2 odsto u celoj EU.
Sva predviđanja za drugi kvartal upućuju na nastavak ovog trenda, u zavisnosti od konkretne zemlje ili industrije, sa dužim periodom zabrana kao glavnim razlogom za dodatne udare.
Evropska komisija navela je da su ova predviđanja bazirana na više pretpostavki, imajući u vidu nesvakidašnju nesigurnost trenutne situacije.
Najvažnije, pretpostavlja da će restriktivne mere u Evropskoj uniji nastaviti da budu postepeno ukidane, i da nikakav znatni drugi talas infekcija neće izazvati nove generalne restrikcije.
Na globalnom nivou, dalje rastući broj zaraženih, posebno u SAD i povezanim tržištima, nastavlja da vrši napor na evropsku ekonomiju, kao i dalji nedostatak dogovora između EU i Ujedinjenog Kraljevstva, što nastavlja da predstavlja važan ekonomski rizik.