Mediji su znatno povećali čitanost tokom pandemije, ali ih je ekonomska kriza koju je koronavirus izazvao primorala da ubrzaju svoj prelazak na digitalni nivo, ocenjuje Rojtersov Institut za istraživanje novinarstva.
Euractiv prenosi da je ograničenje kretanja usled COVID-19 izazvalo globalni porast gledanosti televizije i čitanosti vesti na onlajn platformama. Dodaje se i da je zabrinost zbog širenja „lažnih vesti“ i dalje na visokom nivou, te da su Fejsbuk (Facebook) i Vocap (WhatsApp) postali glavni kanal za širenje dezinformacija.
Šira slika je da epidemija ubrzava trendove tehnološke revolucije, uključujući porast korišćenja pametnih telefona prilikom čitanja vesti, navodi se u Rojtersovom godišnjem izveštaju o digitalnim vestima.
„Vidimo ubrzani prelazak na digitalne i mobilne medije i razne vrstedigitalnih platformi. To je praćeno stalnim padom poverenja u medije i sve većom zabrinutošću zbog dezinformacija, posebno na društvenim medijima i onih koje dolaze od pojedinih političara“, kazao je Razmus Klaj Nilsen, direktor Rojtersovog instituta.
Dodaje se i da su izgledi za poslovanje medija i dalje suorni, obzirom da novinarske organizacije širom sveta smanjuju broj zaposlenih kako bi se nosili sa dramatičnim padom prihoda od reklama.
Kao tračak nade navodi se podatak da je sve veći broj ljudi spreman da plaća onlajn vesti, iako to takođe može povećati nejednaku informisanost, obzirom da mnogi ne mogu sebi da priušte vrhunsko novinarstvo.
Uvećava se i disparitet između samih medija, na primer, oko polovine onih koji se pretplate na bilo koji onlajn medijski servis u Sjedinjenim Državama zapravo čitaju isključivo Njujork tajms ili Vašington post.
Sličan trend se može primetiti u Velikoj Britaniji, gde su „glavni“ onlajn časopisi Tajms ili Telegraf.
Institut Rojters je takođe ustanovio da se u velikom broju zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Australiju, Francusku i Južnu Koreju, ljudi mlađi od 35 godina radije čitaju nego gledaju vesti na internetu.