Migrantska kriza i mogući izalazak Velike Britanije iz EU, pored već aktuelne privredne stagnacije, dodatno ugrožavaju funkcionisanje evrozone.
Od planova za spas evra i same Evropske unije, sve se češće govori o onom koji podrazumeva podelu unije na više blokova, od kojih bi jedan bio takozvano tvrdo jezgro unije-koje bi činile zemlje osnivači, i ujedno najbogatije članice evropskog bloka.
O tom planu, i potezima za oporavak evrozone, za Infobiz je govorio profesor ekonomije na pariskoj Sorboni, Zavije Riše, koji je u Beogradu boravio kao učesnik Medjunarodne naučne konferencije u organizaciji Beogradske bankarske akademije.
Na pitanje da li veruje da bi podela na više blokova bila spasonosno rešenje za evro i EU, Riše kaže da ako pogledate u strukturu Evropske unije, de facto već postoje dva bloka.
Prema njegovim rečima, neki stručnjaci zagovaraju postojanje i više blokova unutar Evropske unije. Imate jezgro bloka, koje čine zemlje osnivači, drugi blok su Portugal i Španija, na primer, zemlje koje su u evrozoni, ali sa odredjenim ekonomskim problemima, i konačno treći krug u kojem su zemlje poput Poljske, Češke, koje će jednog dana uvesti evro, ali još ga ne koriste, navodi Riše i dodaje da različiti blokovi zemalja i hijerarhija te vrste već postoje.
Kako kaže, najvažnije je očuvati o ojačati monetarnu uniju, evrozonu, pa tek onda gledati kako ostale zemlje drže korak sa tim.
Komentarišući izlazak iz privredne stagnacije, profesor ekonomije na Sorboni objašnjava i da je problem u tome da li postoji poverenje u postojeće mehanizme ili vlada uverenje da EU treba da podstaklne ekonomski razvoj u nekim zemljama. On kaže da se mogu pomiriti obe opcije. Postojeći mehanizam treba i dalje primenjivati, kaže Riše, ali i promovisati i neku vrstu industrijalizacije u zemljama jugoistoka Evrope.
Ubrizgavanje novca u finansijski sistem EU nije čarobni štapić koji će rešiti sve probleme, napominje Riše i dodaje:
„Mislim da nije sve u rukama evropske centralne banke, mnogo toga zavisi od dolara, kineske privrede. Mali je manevarski prostor, moramo uzeti u obzir kretanje kamatne stope u SAD u narednom periodu i kako će to uticati na vrednost evra. Od toga će zavisiti i potezi evropskih monetarnih vlasti”.