Portparolka Evropske komisije je danas potvrdila da je Brisel u kontaktu sa Ukrajinom u vezi sa naftovodom Družba koji je oštećen od kraja januara, što sprečava rusku naftu da teče do Mađarske i Slovačke.
„U kontaktu smo sa Ukrajinom oko vremenskog okvira za popravku naftovoda Družba i koliko brzo bi on mogao biti pokrenut“, rekla je Ana-Kaisa Itkonen novinarima u Briselu, dodajući da je izvršna vlast EU spremna da sazove hitnu koordinacionu grupu sa relevantnim stranama kako bi razgovarali o alternativnim putevima snabdevanja gorivom, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Itkonen je takođe rekla da „nema kratkoročnih rizika po bezbednost snabdevanja Mađarske i Slovačke“, jer imaju rezervne zalihe za 90 dana.
Zaustavljanje dotoka ruske nafte preko naftovoda izazvalo je tenzije između Ukrajine i zemalja članica EU Mađarske i Slovačke.
Dok Kijev tvrdi da je napad ruskih dronova odgovoran za poremećaj koji je počeo 27. januara, slovački premijer Robert Fico je 15. februara rekao da je Ukrajina odložila ponovno pokretanje protoka nafte kako bi izvršila pritisak na Mađarsku da odustane od veta na buduće članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji.
Fico je rekao da je to bila „politička ucena“.
Dok je Evropska unija uvela zabranu uvoza ruske nafte putem naftovoda zbog rata Kremlja u Ukrajini, Mađarska i Slovačka, koje nemaju izlaz na more, obezbedile su izuzeća od tih sankcija.
Dana 16. februara, Budimpešta je takođe izrazila želju da se pozove na privremeno izuzeće za uvoz ruske sirove nafte morskim putem preko Hrvatske koristeći Adria, odnosno JANAF naftovod.
„Molimo Hrvatsku da omogući transport ruske nafte do Mađarske i Slovačke preko Adrianskog naftovoda, jer naše izuzeće od sankcija pruža mogućnost uvoza ruske nafte morskim putem ako dođe do poremećaja u isporukama naftovodom“, napisao je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto na X-u.
Hrvatski ministar ekonomije Ante Šušnjar rekao je da bi Zagreb trebalo da bude u mogućnosti da pomogne, tvitujući da „Hrvatska neće dozvoliti da se ugrozi snabdevanje gorivom u Centralnoj Evropi. Spremni smo da pomognemo u rešavanju akutnog poremećaja.“
Međutim, u istoj objavi na X-u kritikovao je i Budimpeštu i Bratislavu zbog toga što do sada nisu u mogućnosti da diverzifikuju uvoz ruske energije, dodajući da je „Adrijski naftovod spreman, tako da nema više tehničkih izgovora za ostajanje vezanim za rusku sirovu naftu za bilo koju zemlju EU. Barel kupljen od Rusije može izgledati jeftinije nekim zemljama, ali pomaže u finansiranju rata i napada na ukrajinski narod. Vreme je da se zaustavi to ratno profiterstvo.“
Izveštaj koji je 16. februara objavio Centar za proučavanje demokratije (CSD), tink-tenk u Bugarskoj, takođe je otkrio da Mađarskoj nije potrebna ruska nafta jer su drugi izvori lako dostupni.
„Ne postoje tehnički ili ekonomski razlozi za produženje izuzeća od sankcija za rusku naftu u Centralnoj Evropi. Kontinuirana zavisnost Mađarske je politički izbor koji slabi jedinstvo EU i potkopava kredibilitet režima sankcija. Postepeno ukidanje ruske sirove nafte do kraja 2026. godine je i izvodljivo i neophodno za dugoročnu energetsku bezbednost Evrope“, rekao je Martin Vladimirov, direktor Programa za energiju i klimu Centralnog departamenta za energetiku i klimu.
EU dala više za kupovinu nafte i gasa iz Rusije nego za pomoć Ukrajini