Prvi evropski eksperiment sa univerzalnim osnovnim dohotkom (universal basic income, UBI) podržan od strane vlade Finske nije podstakao korisnike da traže posao, ali je poboljšao njihovo mentalno blagostanje, samopouzdanje i zadovoljstvo životom, pokazalo je prvo veliko istraživanje sprovedeno u toj zemlji.
Kako prenosi britanski Gardijan (The Guardian), primaoci osnovnog dohotka, koji podrazumeva automatske i bezuslovne novčane isplate svim građanima, u Finskoj su beležili manji stres u odnosu na kontrolnu grupu.
„Takođe su imali pozitivniju percepciju svog ekonomskog blagostanja, zaključili su u istraživanju naučnici sa Univerziteta u Helsinkiju.
Istraživači su primetili i blagi pozitivni efekat na rast zaposlenost, posebno u određenim kategorijama, kao što su porodice sa decom, a navode i da su učesnici takođe imali „veći osećaj autonomije, finansijske sigurnosti i vere u budućnost“.
Jedan od istraživača, Kristijan Krol, rekao je da rezultati studije mogu podržati argumente i za i protiv osnovnog dohotka.
„Iako osnovni dohodak ne može da reši sve naše zdravstvene i socijalne probleme, sigurno se vodi diskusija da bi on mogao biti deo rešenja u doba ekonomskih teškoća“.
Finska je tokom 2017. i 2018. godine sprovodila svoj eksperiment sa osnovnim dohotkom, čime je privukla pažnju međunarodne javnosti. Tokom eksperimenta, isplaćivala je redovni mesečni prihod 2.000 nasumično odabranim nezaposlenima širom zemlje, bez preduslova da traže posao i umanjenje socijalne pomoći.
Posledice globalne pandemije i karantina obnovile su interesovanje za razvijanjem ideja o uvođenju osnovnog dohotka.
Španska vlada saopštila je da je prošlog meseca imala za cilj da što brže odvoji osnovni dohodak za oko milion najsiromašnijih domaćinstava u zemlji, a ministarka za ekonomska pitanja Nadia Kalvino rekla je da se vlada koju vode socijalisti nadala da će univerzalni osnovni prihod u toj državi postati stalna meri.