Hrvatska je jedna od zemalja u Evropi i svetu sa najvećim udelom vlasništva nad nekretninama u kojima se živi, preko 90 posto. Tu karakteristiku, ipak, deli sa drugim državama srednje i istočne Evrope, piše Index.hr.
Hrvatska se izdvaja u EU i svetu prema tome da je relativno mali procenat nekretnina opterećen hipotekom.
Prema podacima OECD-a za 2020, u Hrvatskoj 85 posto ljudi živi u nekretnini koju poseduju bez ikakvog dužničkog tereta, šest odsto je udeo nekretnina koje su u vlasništvu stanara – ali su pod hipotekom.
Najam nekretnina po tržišnoj ceni plaća samo dva odsto ljudi, a najam po subvencionisanim cenama jedan procenat ljudi u Hrvatskoj.
Udeo vlastitih nekretnina sa hipotekom u Hrvatskoj je treći najmanji u EU. Manji je samo u Rumuniji (jedan odsto) i Bugarskoj (dva odsto).
Čak i države srednje i istočne Evrope koje imaju visok udeo vlasništva, imaju više nekretnina sa hipotekom u poređenju sa Hrvatskom.
U Litvaniji i Letoniji je devet posto nekretnina u vlasništvu sa hipotekom, Sloveniji deset posto, Poljskoj i Mađarskoj 12 odsto, Estoniji i Slovačkoj 19 procenata.
U bogatijim državama EU je udeo vlastitih nekretnina s hipotekom daleko veći. Island i Švedska imaju preko 40 odsto takvih stanoa, a Danska, Belgija, Holandija i Portugal preko 30 odsto.
Velika razlika između vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj i bogatijim državama EU nije samo u tome što u Hrvatsko puno manje ljudi živi u iznajmljenim nekretninama (u mnogim bogatijim državama EU je to glavni oblik stanovanja) – nego i iz toga što se u Hrvatskoj mnogo manje nekretnina kupuje uz pomoć stambenog kredita.
U Hrvatskoj je nasleđivanje i kupovina gotovinom glavni oblik sticanja nekretnina za stanovanje, a u većini ostalih država EU je to kupovina stambenim kreditom i najam. Najsličniju situaciju u EU Hrvatskoj imaju Rumunija i Bugarska.