Svet

06.03.2025. 09:56

Autor: Nova Ekonomija

Kina gađa američki agrar carinama, kaže da neće podleći maltretiranju

Svet

06.03.2025. 09:56

Kina je u ove nedelje brzo uzvratila na nove američke carine, najavljujući povećanje uvoznih dažbina koje pokrivaju američke poljoprivredne i prehrambene proizvode u vrednosti od 21 milijardu dolara, pomerajući dve najveće svetske ekonomije korak bliže ka sveopštem trgovinskom ratu.

Peking je takođe stavio dvadeset pet američkih firmi pod ograničenja izvoza i ulaganja iz razloga nacionalne bezbednosti, ali se uzdržao od kažnjavanja bilo koga poimence, kao što je učinio kada je uzvratio na tarife Trampove administracije od 4. februara, preetiranju ili prinudi i da je „pokušaj da se izvrši ekstremni pritisak na Kinu pogrešna procena i greška“.

Najnovije kineske mere odmazde usledile su kada je američki predsednik Donald Tramp zapretio drugoj po veličini svetskoj ekonomiji prošle nedelje, što je rezultiralo kumulativnim carinama od 20 odsto kao odgovor na ono što Bela kuća smatra neaktivnošću Kine u vezi sa protokom droge.

Kina je optužila Belu kuću za „ucenu“ zbog njenog povećanja carina, rekavši da ima neke od najstrožih svetskih politika protiv droge.

Analitičari kažu da se Peking i dalje nada da će pregovarati o primirju sa Trampovom administracijom, namerno postavljajući svoja povećanja carina ispod 20 odsto kako bi kineskim pregovaračima ostavio prostor za postizanje dogovora, ali svaka eskalacija smanjuje šanse za približavanje.

„Kineska vlada signalizira da ne želi eskalaciju“, rekao je Even Pai, analitičar poljoprivrede u Trivium China.

„Pošteno je reći da smo u ranim danima Trgovinskog rata 2.0“, dodao je Pej, napominjući da još uvek ima vremena da se izbegne produženi trgovinski rat ako Tramp i kineski predsednik Si Đinping uspeju da postignu dogovor.

Nove američke tarife predstavljaju dodatno povećanje postojećih nameta na kinesku robu.

Neki od ovih proizvoda su nosili teret znatno viših američkih carina za vreme bivšeg predsednika Džoa Bajdena prošle godine, uključujući udvostručenje carina na kineske poluprovodnike na 50 odsto i učetvorostručavanje carina na kineska električna vozila na preko 100 odsto.

Carina od 20 odsto će se primenjivati na nekoliko velikih kategorija proizvoda iz domena potrošačke elektronike iz Kine koji su prethodno bili netaknuti, uključujući pametne telefone, laptopove, konzole za video igre, pametne satove i zvučnike i bluetooth uređaje.

Kina je odgovorila odmah nakon isteka roka, najavljujući da će od marta uvesti dodatne carine od 15 odsto na američku piletinu, pšenicu, kukuruz i pamuk i dodatnih 10 odsto na američku soju, sirak, svinjetinu, govedinu, proizvode iz vode, voće i povrće i mlečne proizvode.

Dodatni nameti će pogoditi oko 15 odsto američkog izvoza u Kinu ili trgovinu vrednu 21 milijardu dolara, prema proračunima Rojtersa na osnovu podataka američke carine za 2024.

Peking je takođe dodao 15 američkih kompanija na svoju listu kontrole izvoza, koja zabranjuje kineskim firmama da snabdevaju američke kompanije tehnologijama dvostruke namene, i 10 američkih kompanija na svoju listu nepouzdanih subjekata za prodaju oružja Tajvanu, za koji Kina tvrdi da je njihova teritorija.

Kina je najveće tržište za američke poljoprivredne proizvode, a sektor je dugo bio korišćen za potkusurivanje u vremenima trgovinskih tenzija.

Kineski uvoz američke poljoprivredne robe pao je drugu godinu na 29,25 milijardi dolara u 2024. u poređenju sa 42,8 milijardi u 2022.

Kineska tržišta fjučersa su bila stabilna nakon objave. Fjučersi za sojino brašno i sačmu uljane repice kojima se najaktivnije trguje kod najvećeg svetskog uvoznika poljoprivrede zabeležili su rast od 2,5 odsto u ponedeljak nakon što je Global Times objavio da Peking planira da gađa izvoz poljoprivrednih proizvoda iz SAD.

Otkako su SAD i Kina nametnule carine tokom Trampovog prvog mandata, Peking je preduzeo korake da smanji svoje oslanjanje na američku poljoprivrednu robu promovišući proizvodnju kod kuće i kupujući više od zemalja poput Brazila.

Američki izvoznici poljoprivrede takođe bi mogli da pojačaju napore da zamene kinesko tržište isporukom više u jugoistočnu Aziju, Afriku a i Indiji.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.