Kineska ekonomija je ispunila vladine ambicije za rast od pet odsto prošle godine, ali na iskrivljen način, pri čemu se mnogi ljudi žale na pogoršanje životnog standarda dok se Peking bori da prenese svoje industrijske i izvozne dobitke na potrošače, piše Rojters.
Neuravnotežen rast izaziva zabrinutost da bi se strukturni problemi mogli dalje produbiti 2025. godine, kada Kina planira sličan učinak rasta tako što će se više zadužiti kako bi se suprotstavila uticaju očekivanog povećanja američkih carina, potencijalno već u ponedeljak kada Donald Tramp bude inaugurisan za predsednika.
Prema pisanju agencije Rojters, decembarski podaci Kine pokazali su da industrijska proizvodnja daleko nadmašuje maloprodaju, a stopa nezaposlenosti raste, naglašavajući snagu na strani ponude ekonomije koja ima trgovinski suficit od bilion dolara, ali i njenu domaću slabost.
Rast vođen izvozom delimično je potpomognut deflacijom fabrika koja čini kinesku robu konkurentnom na globalnim tržištima, ali takođe izlaže Peking većim sukobima kako se trgovinski jaz sa rivalskim zemljama povećava. Unutar granica, opadanje cena je uticalo na korporativne profite i prihode radnika.
Endrju Vang, izvršni direktor kompanije koja pruža usluge industrijske automatizacije za sektor električnih vozila u procvatu, rekao je da su mu prihodi pali za 16 odsto prošle godine, što ga je navelo na otpuštanje radnika, a da očekuje da će uskoro ponoviti otpuštanja.
„Podaci koje je Kina objavila bili su drugačiji od onoga što je većina ljudi osećala“, rekao je Vang, upoređujući ovogodišnje izglede sa povećanjem nivoa težine na traci za trčanje.
„Moramo da trčimo brže samo da bismo ostali tu gde jesmo“.
Kineski nacionalni biro za statistiku i Kancelarija za informisanje Državnog saveta, koja se bavi medijskim upitima za vladu, nisu odmah odgovorili na pitanja o sumnjama u zvaničnim podacima.
Ako najveći deo dodatnog podsticaja koji je Peking pripremio za ovu godinu nastavi da teče ka industrijskoj nadogradnji i infrastrukturi, a ne prema domaćinstvima, to bi moglo da pogorša višak kapaciteta u fabrikama, oslabi potrošnju i poveća deflatorne pritiske, kažu analitičari.
„Čini se sumnjivim da je Kina tačno ostvarila svoj cilj rasta za 2024. u vreme kada se privreda i dalje suočava sa slabom domaćom tražnjom, upornim deflatornim pritiscima i slabim tržištima imovine i kapitala“, rekao je Esvar Prasad, profesor trgovinske politike na Univerzitetu Kornel i bivši direktor Kine u Međunarodnom monetarnom fondu.
„Gledajući unapred, Kina se ne suočava samo sa značajnim domaćim izazovima, već i sa neprijateljskim spoljnim okruženjem“.