
Globalne cene dizela u naglom porastu
Cene dizela u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi zabeležile su oštar rast usled novih prekida u snabdevanju uzrokovanih napadima na ključnu energetsku infrastrukturu. Ovaj skok cena izazvao je ozbiljnu ...
Nemačka vlada odobrila je investicije u zelenu energiju u vrednosti od 57,6 milijardi evra za 2024. godinu, što je povećanje od 60 odsto u odnosu na ovogodišnju ciljanu potrošnju.
Odlukom zvaničnog Berlina povećana su ulaganja u takozvani Fond za klimu i trasformaciju, za period od 2024. do 2027. godine, na 212 milijardi evra, što je povećanje od oko 30 milijardi evra, piše OilPrice.com.
Specijalni fond, koji inače nije deo redovnog nemačkog budžeta, osnovan je kako bi se pomogao proces energetske tranzicije i zelene investicije u Nemačkoj.
Fond će finansirati dekarbonizaciju industrije, implementaciju strategije za vodonik, finansiranje efikasnosti zgrada i energetsku efikasnost.
Ranije ove godine pojavili su se izveštaji da je Fondu za klimu i transformaciju, poznatom kao KTF u Nemačkoj, nedostajalo nekih 12 milijardi evra u sredstvima iz fondova koji će biti dodeljeni do 2026. godine.
Međutim, deficit sugeriše na to da bi brži prelazak sa fosilnih goriva koštao mnogo više nego što je Berlin imao u vidu u leto 2022. kada je fond i stvoren.
Nemačka vlada je u aprilu takođe glasala o nacrtu zakona o zabrani većine kotlova za grejanje na naftu i gas u novim i starijim zgradama od 2024. godine, kao deo plana za smanjenje emisija.
Takođe, u Nemačkoj bi prema propisima trebalo da skoro svi novi sistemi grejanja rade na 65 odsto obnovljive energije, uz izuzetke za vlasnike kuća starijih od 80 godina i za domaćinstva sa najnižim primanjima.
Međutim, industrijska udruženja i nemačka javnost nisu saglasni sa ovom odredbom.
Jedno od istraživanja javnosti sprovedeno u aprilu, pokazalo je da 78 odsto Nemaca ne odobrava ovaj zakon, a samo 18 odsto smatra da je odluka o zabrani sistema grejanja na naftu i gas ispravna.
Pored toga, vladajuća koalicija u Nemačkoj je još uvek podeljena oko toga koliko bi domaća cena uglja trebalo da poraste usred inflacije koja bi mogla dodatno da bude podstaknuta višim cenama energije.
Na smanjenje nemačke industrije najviše uticao pad proizvodnje automobila
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Cene dizela u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi zabeležile su oštar rast usled novih prekida u snabdevanju uzrokovanih napadima na ključnu energetsku infrastrukturu. Ovaj skok cena izazvao je ozbiljnu ...

Vlada Crne Gore iznenada je, i bez detaljnijeg obrazloženja, povukla saglasnost koju je prethodno dala kompaniji “Luštica Development” iz Tivta da može uspostaviti založno pravo na pravo korišćenja objekta n...

Za sve u Evropi koji su smatrali da su klimatske promene problem budućih generacija, vreli toplotni talasi ovog leta doneli su realnost da su njihovi skupi i životno menjajući ekonomski uticaji već stigli, p...

Kineski proizvođač robota Unitree postavio je temelje za istorijski korak u tehnološkoj industriji odredivši cenu svoje inicijalne javne ponude (IPO) u Šangaju na 150,8 juana po akciji. Kompanija nastoji da ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE