Odnos prema životnoj sredini signal otpornosti poslovanja

Odnos globalnih kompanija prema životnoj sredini postaje jedan od glavnih pokazatelja otpornosti njihovog poslovanja, navodi se u novoj analizi konsultantske kompanija Verisk Maplecroft, koja se bavi procenama poslovnih rizika. Način na koji će one u bliskoj budućnosti prilagođavati ekološkim i klimatskim propisima koje najavljuju brojne države će biti presudan, jer neće svaku industriju pogoditi na isti način.

Sve oštriji zakoni o zaštiti životne sredine nisu jedini faktor, jer u mnogim društvima zbog klimatskih promena dolazi i do socijalnih nemira, ekonomskih i drugih političkih nestabilnosti.

Jedno od aktuelnih pitanje je, kako se naglašava, koliko će kompanije biti u stanju da brzo sprovedu svoju „zelenu“ tranziciju.

Ključne stvari odnose se na kvalitet vazduha, dostupnost zdrave vode, kao i ugroženosti prirodnim nepogodama.

Sa klimatskim promenama ti problemi postaju sve veći, naročito u gradovima koji se nalaze u Aziji.

Različiti oblici rizika na različitim kontinentima pokazuju koliko je važno da se detaljni podaci o životnoj sredini uzmu u obzir prilikom odlučivanja o investicijama i politici poslovanja.

Trenutna 2021. godina bi zbog toga bi, navodi se u analizi, mogla da bude odlučujuća za prelazak na poslovnu politiku koja će emisiju ugljen-dioksida smanjiti na nulu.

Pitanja u vezi sa tim važna su i jer Ujedinjene nacije uskoro organizuju globalnu konferenciju o klimatskim promenama.

„Zemlje članice organizacije G20, koje proizvode 80 odsto ugljen-dioksida i ne trude se da ispune ciljeve Pariskog sporazuma koji je sklopljen sa ciljem da se smanje klimatske promene. Ipak u nekim zemljama ubrzano se donose odluke čiji je cilj da zaštite životnu sredinu“, navodi se u analizi.

Države sve češće koriste priliku i pregovaračku poziciju da, tokom pregovora o finansijskoj pomoći kompanijama, „poguraju“ ograničenja koja će ih primorati da pređu na način rada koji će biti manje štetan po životnu sredinu.

Očekuje se da će propisima o zaštiti životne najviše biti pogođene poljoprivreda, prerađivačka industrija, kao i sve druge industrije koje posluju na „otvorenom“.

Takođe na meti sudskih sporova sve češće će biti saobraćaj i rudarstvo.

Kompanije su sve više izložene reputacionom riziku, jer ljudi postaju sve ekološki osvešćeniji i spremniji da se bore protiv uništavanja prirode.

Narušavanju reputacije kompanija bi kako se naglašava naročito moglo da doprinese eventualno ugrožavanje biodiverziteta.

Pojedine zemlje prirodna bogatstva nastoje da iskoriste za privlačenje stranih turista, a tu je i tendencija da sačuvaju populacije insekta, prirodnih oprašivači biljaka, poput divljih i pitomih pčela, na primer.

Najveći broj sudskih sporova zbog uticaja na klimatske promene, kako se navodi, trenutno je u Severnoj Americi i Evropi. Međutim, takva praksa se širi i na tržišta u razvoju, u azijsko-pacifičkom regionu i Latinskoj Americi. 

Kako se dodaje, većina velikih gradova bi mogla da oseti negativne posledice klimatskih promena, koje će uticati na porast temperature, radnu produktivnost, kao i porast troškova koji nastaju zbog upotrebe klima-uređaja.