Vesti iz sveta

12.09.2013. 09:37

Tanjug

Autor: Nova Ekonomija

Spas američke ekonomije koštao manje nego što je očekivano

Plan za spasavanje američke ekonomije pokrenut pre pet godina, posle kraha Leman Bradersa, bio je jeftiniji i delotvorniji nego što se očekivalo.
Kako prenosi francuski list Mond, program pomoći TARP koji je imao za cilj spasavanje banaka i automobilskog sektora mogao bi koštati oko 421 milijardi dolara koji je u celini finasirala američka država, potvrdili su visoki funkcioneri američkog Ministarstva finansija, koji su želeleli da ostanu anonimni.
„Mnogi misle da je program TARP progutao u nepovrat 700 milijardi dolara podrazumevajući da je globalni kredit koji je odobrio Kongres u oktobru 2008. u celini otišao za tu namenu“, rekao je jedan od odgovornih ljudi u Ministarstvu. 
„Mi smo zapravo potrošili 421 milijardu dolara ali smo do danas povratili 422 milijardi. Mi smo zapravo prešli zelenu liniju, što znači da je taj program ispunio svoju namenu stabilizacije sistema. Sve je išlo bolje i brže nego što se očekivalo i koštalo je manje nego što se očekivalo“, dodao je predstavnik Ministarstva finansija SAD. 
Ovim planom priteklo se u pomoć oko 650 banaka i koštalo je 238 milijardi dolara od čega je vlada imala koristi od oko 24 milijardi dolara zahvaljujući razduživanju, dividendama i kamatnim stopama. Oko tri milijardi dolara date su na raspolaganje za spasavanje stotinak malih banaka. 
Prema proračunima Ministarstva finansija gubitak od spasavanja automobilske industrije pre svega Dženeral motorsa i Krajslera, iznosi oko 15 milijardi dolara. 
„Cena neintervenisanja države bila bi daleko veća u pogledu radnih mesta i izgubljenih penzija“, potvrdio je predstavnik Ministarstva. Pomoć tržištu nekretnina bila je daleko najdeficitarnija i mogla bi javne fondove koštati od 16 do 38 milijardi dolara. 
U program TARP nije uključeno spasavanje giganata za refinasiranje nekretnina Fani Mae i Fredi Mek. 
„U suštini, vlada će izvući značajnu korist od tih intervencija“, smatra predstavnik Ministarstva finansija dodajući da je „cilj tih pomoći uvek spasavanje finasijskog sistema a ne dobit“. 
Usled krize iz 2008. devet miliona ljudi je ostalo bez posla, napravljen je gubitak od nekoliko stotina milijardi dolara za prvu ekonomiju sveta, cene nekretnina su vrtoglavo pale i još nisu vraćene na nivou iz 2006, a imovina američkih domaćinstava je izuzetno smanjena , zaključli su predstavnici Ministarstva finansija.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. Nije problem sto je ruseno bespravno, ali mora da se zna red. Nije ovo mafijaska drzava, zbog ovog trba da lete ministar policije i gradonacelnik…

Оставите одговор на Milan Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.