Vesti iz sveta

10.01.2024. 12:16

Autor: Katarina Pantelić

Svetska ekonomija će do kraja 2024. godine imati rekordno loše rezultate

Pixabay

Globalna ekonomija će do kraja 2024. godine ostvariti najsporiji rast BDP-a u poslednjih 30 godina, pokazuje najnoviji izveštaj Svetske banke o globalnim ekonomskim izgledima.

Prema jednom kriterijumu, globalna ekonomija je na boljem mestu nego što je bila pre godinu dana jer se rizik od globalne recesije povukao, uglavnom zbog snage američke ekonomije.

„U međuvremenu, srednjoročni izgledi su zamračeni za mnoge ekonomije u razvoju zbog usporavanja rasta u većini velikih ekonomija, spore globalne trgovine i najstrožih finansijskih uslova u decenijama. Očekuje se da će rast globalne trgovine u 2024. biti samo polovina proseka u deceniji pre pandemije“, navela je Svetska banka.

U međuvremenu, troškovi pozajmljivanja za privrede u razvoju, posebno onih sa lošim kreditnim rejtingom, verovatno će ostati visoki sa globalnim kamatnim stopama koje su zadržale na najvišim nivoima u četiri decenije u uslovima prilagođenim inflaciji.

Predviđa se da će globalni rast usporiti treću godinu zaredom, sa 2,6 odsto prošle godine na 2,4 odsto u 2024, skoro tri četvrtine procentnog poena ispod proseka iz 2010-ih. Predviđa se da će ekonomije u razvoju rasti samo 3,9 odsto, što je više od jednog procentnog poena ispod proseka prethodne decenije.

Kako je navela Svetska banka, zemlje sa niskim prihodima bi trebalo da rastu 5,5 odsto što je slabije nego što se ranije očekivalo.

„Do kraja 2024. godini oko 40 odsto zemalja sa niskim prihodima i dalje će biti siromašniji nego što su bili uoči pandemije COVID-a 2019. U naprednim ekonomijama, u međuvremenu, rast je trebalo bi da uspori na 1,2 odsto ove godine sa 1,5 odsto u 2023“, navela je Banka.

Glavni ekonomista i viši potpredsednik Grupacije Svetske banke Indermit Gil rekao je da će bez velike korekcije kursa 2020- te proći kao decenija propuštenih prilika.

Da bi se uhvatile u koštac sa klimatskim promenama i postigle druge ključne globalne razvojne ciljeve do 2030. godine, zemlje u razvoju će morati da ostvare ogroman porast investicija koje iznose oko 2,4 biliona (hiljada milijardi) dolara godišnje.

Takođe, očekuje se da će rast investicija po glavi stanovnika u privredama u razvoju između 2023. i 2024. u proseku iznositi samo 3,7 odsto, nešto više od polovine stope u prethodne dve decenije.

Izveštaj nudi prvu globalnu analizu onoga što je potrebno da se generiše održivi investicioni bum, na osnovu iskustva 35 naprednih ekonomija i 69 privreda u razvoju u poslednjih 70 godina.

Utvrđuje se da ekonomije u razvoju često ubiru ekonomski uspeh kada ubrzaju rast investicija po glavi stanovnika na najmanje četiri odsto i održe ga šest ili više godina: tempo konvergencije sa nivoima prihoda napredne ekonomije se ubrzava, stopa siromaštva brže opada, a rast produktivnosti učetvorostručen.

Druge pogodnosti se takođe materijalizuju tokom ovih procvata: između ostalog, inflacija pada, fiskalna i eksterna pozicija se poboljšavaju, a pristup ljudi internetu se brzo širi.

Gvajana najbrže rastuća ekonomija sveta

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.