Svet

24.02.2025. 14:16

Autor: Aleksandra Nenadovic

Tramp nudi spas za rusku ekonomiju izmučenu trogodišnjim ratom

Foto: Pixabay

Svet

24.02.2025. 14:16

Ruska pregrejana ekonomija je na ivici ozbiljnog zahlađenja, jer ogromni fiskalni stimulansi, rastuće kamatne stope, tvrdoglavo visoka inflacija i zapadne sankcije uzimaju svoj danak. Ali posle tri godine rata, Vašington je možda Moskvi upravo bacio pojas za spasavanje, piše Rojters.

Američki predsednik Donald Tramp se zalaže za brz dogovor za okončanje rata u Ukrajini, uznemirujući evropske saveznike Vašingtona tako što njih i Ukrajinu ostavlja van početnih pregovora sa Rusijom. Tramp takođe okrivljuje Ukrajinu za invaziju Rusije 2022. godine, politički poklon Moskvi koji bi takođe mogao doneti snažne ekonomske koristi.

Guranje Vašingtona u ovu situaciju dolazi kada se Moskva suočava sa dve nepoželjne opcije, kaže Oleg Vjugin, bivši zamenik predsednika ruske centralne banke.

Rusija može ili da prestane da naduvava vojnu potrošnju dok pritiska da osvoji teritoriju u Ukrajini, rekao je on, ili da je zadrži i plati cenu godinama sporog rasta, visoke inflacije i pada životnog standarda, što sve nosi političke rizike.

Iako državna potrošnja obično stimuliše rast, neregenerativna potrošnja na projektile na štetu civilnog sektora izazvala je pregrevanje do te mere da kamatne stope od 21 odsto usporavaju korporativne investicije i inflacija se ne može smiriti.

„Rusija je iz ekonomskih razloga zainteresovana za pregovore o diplomatskom okončanju sukoba“, rekao je Vjugin. „(Ovo) će izbeći dalje povećanje preraspodele ograničenih resursa u neproduktivne svrhe. To je jedini način da se izbegne stagflacija.“

Iako je malo verovatno da će Rusija brzo smanjiti potrošnju za odbranu, koja čini oko trećinu svih budžetskih rashoda, izgledi za sporazum bi trebalo da ublaže druge ekonomske pritiske, mogli bi doneti ublažavanje sankcija i na kraju povratak zapadnih firmi.

„Rusi će oklevati da prestanu da troše na proizvodnju oružja preko noći, plašeći se da će izazvati recesiju i zato što moraju da obnove vojsku“, rekao je Aleksandar Kolijand, istraživač Centra za analizu evropske politike (CEPA).

„Ali puštanjem nekih vojnika, to bi umanjilo pritisak sa tržišta rada“.

Regrutovanje i emigracija u vezi sa ratom izazvali su rasprostranjen nedostatak radne snage, gurajući rusku nezaposlenost na rekordno niskih 2,3 odsto.

Inflatorni pritisak bi takođe mogao da se ublaži, dodao je Koliandr, jer bi izgledi za mir mogli da umanjuju verovatnoću da će Vašington primeniti sekundarne sankcije kompanijama iz zemalja poput Kine, čineći uvoz jednostavnijim i stoga jeftinijim.

Prirodno usporavanje

Ruska tržišta su već doživela podsticaj. Rublja je u petak skočila na skoro šestomesečni maksimum u odnosu na dolar, podstaknuta izgledima za ublažavanje sankcija.

Ruska ekonomija je snažno porasla od male kontrakcije 2022. godine, ali vlasti očekuju da će se rast od 4,1 odsto u 2024. usporiti na oko 1-2 odsto ove godine, a centralna banka još ne vidi održive osnove za smanjenje stopa.

Kada je 14. februara zadržala stope na 21 odsto, guverner Centralne banke Elvira Nabiulina rekla je da je rast tražnje dugo bio brži od proizvodnih kapaciteta, otuda prirodno usporavanje rasta.

Izazov banke u pronalaženju ravnoteže između rasta ekonomije i snižavanja inflacije je komplikovan zbog sveobuhvatnih fiskalnih stimulansa. Ruski fiskalni deficit porastao je na 1,7 biliona rubalja (19,21 milijardu dolara) samo u januaru, što je 14 puta više u odnosu na prethodnu godinu.

„…za nas je veoma važno da budžetski deficit… ostane onakav kakav vlada trenutno planira“, rekla je Nabiulina.

Ministarstvo finansija, koje očekuje deficit od 1,2 biliona rubalja za 2025. kao celinu, promenilo je svoje budžetske planove tri puta prošle godine.

Šargarepa i štap

Rat je doneo ekonomske prednosti za neke Ruse, ali bol za druge.

Za radnike u sektorima povezanim sa vojskom, fiskalni stimulansi su naglo podigli plate, dok se drugi u civilnim sektorima bore sa rastućim cenama osnovnih dobara.

Neka preduzeća su iskoristila prilike koje su predstavljale ogromne promene u trgovinskim tokovima i smanjene konkurencije. Na primer, prihodi Melon Fashion Group-a su u stalnom porastu kako je nadjačala talas potražnje potrošača.

Brendovi Melona su se značajno proširili u poslednje dve godine, rekla je kompanija Rojtersu, a od 2023. prosečna veličina prodavnica koje otvara se udvostručila.

Ali za mnoge druge, visoke stope predstavljaju ozbiljan izazov.

„Po sadašnjim kamatnim stopama, razvojima je teško pokrenuti nove projekte“, rekla je Elena Bondarčuk, osnivač kompanije Orientir za razvoj skladišta. „Nekada širok krug investitora se suzio, a oni koji su ostali takođe zavise od uslova banaka“.

Niže cene nafte, budžetska ograničenja i porast lošeg korporativnog duga su među najvećim ekonomskim rizicima sa kojima se Rusija suočava, pokazuju interni dokumenti u koje je Rojters imao uvid. A Tramp je, iako maše šargarepom ustupaka oko Ukrajine, zapretio dodatnim sankcijama ako ne dođe do dogovora.

„Sjedinjene Države imaju značajnu polugu u pogledu ekonomije i to je razlog zašto su Rusi srećni da se susretnu“, rekao je Kris Vifer, izvršni direktor Macro-Advisori Ltd.

„Sjedinjene Države poručuju: ‘Možemo ublažiti sankcije ako sarađujete, ali ako ne sarađujemo, možemo to učiniti mnogo gore’.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. Treba sto prije zaustaviti rat dabi Tramp i elita pocela izvlaciti rudna bogastvqa iz Ukraine treba zrtvu osuditi a pomoc tiranina

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.