Više od 460 000 kineskih firmi se tokom prvog kvartala trajno zatvorilo, a više od polovine njih radilo je manje od tri godine, piše South china Morning Post.
Istovremeno, stopa otvaranja novih firmi značajno je usporila. Od januara do marta, procenat novootvorenih firmi pao je za 29 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Većina tih novih kompanija nalazila se u tradicionalnim centrima ekonomske moći u Kini, kao što je južna provincija Guangdong, a oko pola njih je iz sektora za distribuciju ili prodaju.
Broj preduzeća koja su se zatvorila naglašava izazove sa kojima se Kina susreće u pokušaju da obnovi ekonomiju, kojoj preti kontrakcija u prvom kvartalu po prvi put od 1976. godine.
„Kina je uspela da u velikoj meri drži epidemiju koronavirusa pod kontrolom i prekidi u domaćem snabdevanju uglavnom su nestali. Ipak, postoje znaci trajne štete u domaćoj potražnji, i povrh toga brzo stiže eksterni šok zbog ograničenja kretanja u drugim velikim ekonomijama“, kažu ekonomisti banke Sosijete Ženeral Jao Vei i Mišel Lam.
South China Morning Post piše da u gradu Dongguan na južnoj obali Kine, važnom industrijskom centru u delti reke Džuđijang, ima sve više zatvorenih radnji. Zbog pada međunarodne potražnje zatvaraju se i fabrike. U martu je lokalni proizvođač torbi i igračaka orijentisan na izvoz Dongguan Fantastic Toy Company krahirao kada je ostao bez porudžbina iz inostranstva, a prema zvaničnim izvorima neki radnicima nisu isplaćene zarade.
Vlasnici kineskih preduzeća koji više ne mogu da priušte održavanje operacija suočavaju se sa brojnim preprekama ako žele da proglase bankrot. Kako piše South China Morning Post pozivajući se na izjave advokata i zvanične dokumente, deluje da su strahovi od kraha sve većeg broja kompanija imali udela u odlukama kineskih sudova da odbiju ili odlože zahteve za bankrot.
Uprkos mogućem drugom talasu zaraze, kinesko centralno rukovodstvo za sada je ostalo pri postizanju ekonomskih ciljeva za ovu godinu.