
Izbor za „Inženjerku godine“ u junu
U okviru inicijative koju su pokrenuli Privredna komora Srbije (PKS), kompanija Simens Srbija i udruženje "Inženjerka godine", izabrano je deset finalistkinja izbora za "Inženjerku godine", saopštila je PKS....
Privreda Srbije je u prvom kvartalu imala solidne rezultate, post-pandemijski oporavak se opdvija brže nego što su analitičari očekivali, kazao je danas profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić. On je dodao da je Srbija ...
Privreda Srbije je u prvom kvartalu imala solidne rezultate, post-pandemijski oporavak se opdvija brže nego što su analitičari očekivali, kazao je danas profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić. On je dodao da je Srbija po rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu od 1,7 odsto četvrta u Evropi, ali da očekuje da će je više država po rastu privrede prestići u narednim tromesečjima.
Javni dug će krajem godine biti 60 odsto BDP-a ili nešto preko toga, što je reletivno visok nivo javnog duga kada se uračunaju uslovi po kojima sse Srbija zadužuje i razvijenost njene privrede. Taj nivo još nije kritičan, a približno je jednak iznosu fiskalnog deficita
„To znači da će dug krajem ove godine biti oko 30 milijardi evra. Ove godine planiran je fiskalni deficit od 3,5 milijardi evra, a njegov najveći deo će se finansirati zaduživanjem, za razliku od prošle godine, kada je znatan deo fiskalnog deficita finasiran depozitima koji su postojali od koncesije za Aerodrom ‘Nikola Tesla’ i Komercijalne banke“, naveo je Arsić na predstavljanju novog broja „Kvartalnog monitora“ u izdanju Ekonomskog fakulteta.
Arsić je ocenio da bi problema zbog relativno visokog javnog duga moglo biti ako se kamatne stope u svetu povećaju, pa bi bili veći troškovi novog zaduživanja i refinasiranja javnog duga.
Zbog toga smatra da bi trebalo raditi na tome da se na vreme fiskalni deficit smanji u narednoj godini i da se zaustavi rast javnog duga u odnosu na BDP-a.
„Za sada nije teško da se sprovedu takve politike. One mogu da se sprovedu i bez povećanja poreza i bez smanjivanja apsolutnog nivoa javnog rashoda. Potrebno je samo držati pod kontrolom najveće rashodne javne pozicije, što su plate u javnom sektoru i penzije, odnosno obezbediti da one rastu sporije od BDP-a“, ukazao je Arsić.
Komentarišući mogućnost za povećanje kamatnih stopa, Arsić je naveo da najveće svetske centralne banke smatraju da trenutno nema opasnosti od dugoročne inflacije, o kojoj se sve češće govori usled rasta cena nafte, prehrambenih proizvoda, osnovnih metala, građevinskog materijala u većem broju država.
„Ako inflacija potraje ili se ubrza, to će biti signal da ona nije posledica privremenih poremećaja na tržištu, nego preteranee monetarne i fiskalne ekspanzije. U tom slučaju očekujemo da će vodeće centralne banke orimeniti restriktivne mere“, ocenjuje se u novom broju „Kvartalnog monitora“.
Međugodišnja inflacija u Srbiji je tokom maja dostigla 3,6 odsto, što je u gornjem delu ciljanog intervala.
U 2021. godini se očekuje rast svetske privrede od šest odsto, koliko se procenjuje da će se povećati i BDP Srboije na međugodišnjem nivou, dok se ocenjuje da će privreda evropskih zemalja imati rast od 4,2 odsto.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
U okviru inicijative koju su pokrenuli Privredna komora Srbije (PKS), kompanija Simens Srbija i udruženje "Inženjerka godine", izabrano je deset finalistkinja izbora za "Inženjerku godine", saopštila je PKS....
Vesti iz zemlje male hladnjače
Vlada Srbije saopštila je da hladnjačari koji nisu prodali prošlogodišnji rod maline mogu da uzmu kredit. On će im pomoći u otplati celokupnog prošlogodišnjeg roda malinarima, navodi se u saopštenju. Zakl...
Banke veoma ozbiljno posmatraju ESG rizike prilikom kreditinih procena, kazala je direktorka za okvir upravljanja rizicima i koordinaciju ESG rizika OTP banke Sonja Miladinovski. Ona je na panelu u okviru...
Poljoprivredni usevi, voćnjaci i malinjaci u mnogim mestima Zapadne Srbije pretrpeli su veliku štetu zbog obilnih padavina. Najlošije je u Požegi gde je proglašeno vanredno stanje, veluku štetu pretrpela je ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE