Najznačajnija ruta za krijumčarenje heroina u EU prolazi kroz Tursku i balkanske zemlje (Bugarsku, Rumuniju ili Grčku), a onda ide dalje u Evropu, navodi se u izveštaju Evropskog centra za praćenje droga i zavisnosti (EMCDDA).
„Nedavno se pojavio i ogranak balkanske rute koji uključuje Siriju i Irak“, navodi se u izveštaju EMCDDA.
Takođe je porasla važnost „južne rute“ kojom pošiljke iz Irana i Pakistana ulaze u Europu vazduhom ili morem, direktno ili kroz afričke zemlje. Ostale rute su „severna ruta” koja se proteže od Avganistana kroz srednju Aziju do Rusije i ruta koja prolazi kroz južni Kavkaz i prelazi Crno more.
Nedavno objavljen izveštaj navodi podatke o zaplenama za 2017. godinu, prema kojima je u EU, Turskoj i Norveškoj zaplenjeno 22,9 tona heroina.
PROČITAJTE JOŠ:
U budžet uplaćeno 2,5 miliona evra prihoda od zaplenjene robe
U SAD razmatraju medicinsku legalizaciju ekstazija
Zaplenjene su i 142 tone kokaina, 500 tona kanabisa, 13,4 tona ambetamina i 1,4 metamfetamina, kao i 15,2 miliona tableta MDMA.
EMCDDA procenjuje da će tokom života kanabis probati 27,4 odsto građana Evropske unije, kokain 5,4 odsto, MDMA 4,1 odsto i amfetamine 3,7 odsto.
Izveštaj sadrži podatke samo za zemlje EU, Tursku i Norvešku, ali navodi se da su zemlje zapadnog Balkana postale izvor biljnog kanabisa i ulja kanabisa.
Takođe je uočen trend da MDMA više nije droga čija je upotreba ograničena na klubove, nego ga konzumiraju brojne mlade osobe u kafićima ili kućnim žurkama.
Tako se udeo redovnih konzumenata MDMA, odnosno onih koji su konzumirali tu drogu više od 50 dana tokom prethodne godine, kretao od nula na Kipru do skoro osam odsto u Hrvatskoj i Austriji.