Otvorena obilaznica oko Gornjeg Milanovca
U Gornjem Milanovcu danas je otvorena saobraćajna obilaznica oko grada, duga gotovo deset kilometara, u čiju izgradnju je iz budžeta Srbije uloženo 30,5 miliona evra.Obilaznicu je gradila kineska kompan...
Šta stoji na putu srpske rakije da postane regionalni i globalni brend i kako će na njenu proizvodnju uticati povećanje akciza na nivo uvoznih alkoholnih pića, koje se najavljuje do nove godine, a na šta nas obavezuju evropska pravila.
Zakon je jasan: rakijom sme da se nazove samo piće dobijeno fermentacijom 100 odsto voća. To je velika prednost u odnosu na zemlje koje nacionalna pića prave od pirinča ili kukuruza. Ali da bi zauzeli više mesta na inostranim rafovima, proizvođači kažu da je potrebna državna strategija i pomoć, pre svega pri izvozu.
„Prilikom izvoza u Kinu, priprema dokumentacije, prevod, uključujući i prevod etikete i usklađivanje sa njihovom laboratorijom, trajalo je od devet meseci do godinu dana. Nama nije do kraja jasno šta država planira sa ovim pićem i da li ima ozbiljne planove“, ukazuje Dimitrije Stevanović iz „Rakija bara“.
U zemlji u kojoj se voće relativno lako i jeftino uzgaja, voćnu rakiju proizvodi svega 400 registrovanih destilerija, a tek tridesetak njih uspe i da je izvozi. Oko šezdeset odsto alkoholnih pića u Srbiji se proda u ilegalnim tokovima. Inače, dve trećine proizvođačke cene rakije jesu takse.
„S te strane država bi trebalo da nađe neki mehanizam i da zaštiti domaće proizvođače i proizvodnju rakije kao nacionalni proizvod, i time i olakša ambijent za rad. Bez uvođenja standardizacije i jasnog definisanja kvaliteta proizvoda, mi nikada nećemo moći ni da budemo konkurentni“, napominje Ivan Urošević iz Grupacije proizvođača rakije u Privrednoj komori Srbije.
Ohrabruje podatak da se sve više piju visokokvalitetne voćne rakije i to uglavnom umesto viskija, kažu poznavaoci domaćeg tržišta. Ali da bi šljivovica postala prepoznatljivo piće iz Srbije i uz druge voćne rakije osvojila svetsko tržište, neophodno je sistemsko delovanje države.
„Ništa se decenijama ne radi na zaštiti geografskog porekla u međunarodnim okvirima, odnosno zaštiti tehnologije. Lako je zaštititi žig, brendove, ali tehnologiju kao što su Francuzi zaštitili konjak, Meksikanci tekilu – mi nemamo“, ukazuje Ninoslav Nikičević sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.
I oni koji je proizvode, ali i oni koji je piju saglasni su: rakija ima potencijal da postane globalni brend. Ipak, stručnjaci kažu, pre toga je neophodno uvesti strože kontrole i pre svega sprečiti da se rakijom nazivaju proizvodi od rafinisanog alkohola sa dodatkom veštačkih voćnih aroma.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
U Gornjem Milanovcu danas je otvorena saobraćajna obilaznica oko grada, duga gotovo deset kilometara, u čiju izgradnju je iz budžeta Srbije uloženo 30,5 miliona evra.Obilaznicu je gradila kineska kompan...
Gorivo će se u Srbiji od danas u 15.00 do sledećeg petka, 11. oktobra, prodavati na benzinskim pumpama po višim cenama, dizel je skuplji dinar po litru, a benzin dva dinara.Dizel će koštati 191 dinar po ...
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je danas da će autobuska stanica "Jug", na Autokomandi, biti otvorena najkasnije do Nove godine, što će, kako je istakao, omogućiti bezbedan ulaz i izlaz putni...
Predstavnici pet udruženja poljoprivrednika Srbije uputili su danas dopis Ministarstvu poljoprivrede, šumaratsva i vodoprivrede i Vladi da ne pristaju na izmenu sporazuma iz jula ove godine koji su potpisali...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE