Vesti iz zemlje

28.06.2022. 12:26

Nevena Petaković

Autor: Nova Ekonomija

Da li je samo rat u Ukrajini kriv za inflaciju u Srbiji?

Nova ekonomija

Da li smo inflaciju uvezli, kako kažu guvernerka NBS i predsednik Vučić, ili ipak ima i „krivice“ odgovornih u državi za rast cena o kojem svi pričaju?

Ubrzanje inflacije i usporavanje privredne aktivnosti, pored globalnih nestabilnosti, Srbija duguje i katastrofalnom upavljanju javnim preduzećima iz energetskog sektora, preterano ekspanzivnoj fiskalnoj politici (izdašna neselektivna davanja stanovništvu i privredi) i nešto zakasneloj reakciji monetarnih vlasti na ubrzanje inflacije, piše u novom broju bilitena Kvartalni monitor. 

Rast potrošačkih cena u maju je dostigao 10,4 odsto. Međutim, u odnosu na prošlu godinu „samo hrana“ je poskupela 16,2 odsto, od toga su žitarice i hleb skuplji 16,8 odsto, meso 21,3 odsto, a ulje i masti 17,5 odsto.

Uticaj domaćih faktora na inflaciju znatno je niži od uticaja međunarodnih, odnosno spoljnih faktora, navela je Narodna banka Srbije u odgovoru Novoj ekonomiji.

Postojeći i već dovoljno veliki globalni problemi sa cenama energenata i hrane, kao i problemi sa globalnim lancima snabdevanja koji traju od početka pandemije dodatno su pogoršani sukobom u Ukrajini – i to je ključna stvar koju treba da imamo u vidu kada je reč o inflaciji, ocenjuju u NBS. 

„Zarade u javnom sektoru i penzije rastu održivim tempom, fiskalni deficit se smanjuje, struktura privrednog rasta je relativno povoljna, pri čemu su i investicije i izvoz i dalje na vrlo visokom nivou“, poručila je NBS.

Za najsiromašnije u Srbiji inflacija veća od zvanične

Početkom 2022. dolazi do znatnog pogoršanja najvažnijih makroekonomskih trendova u Srbiji – privredna aktivnost je usporila, inflacija (koja je već bila relativno visoka) dodatno ubrzala, a tekući deficit snažno je porastao, navodi se u Kvartalnom monitoru.

Veći deo pogoršanja jeste posledica izbijanja rata u Ukrajini (uz već postojeću energetsku krizu i visoku uvoznu inflaciju), ali važan deo makroekonomskih pogoršanja sa početka godine Srbija duguje i neodgovarajućim domaćim politikama: katastrofalno upravljanje javnim preduzećima iz energetskog sektora, preterano ekspanzivna fiskalna politika (naročito u pogledu izdašnih neselektivnih davanja stanovništvu i privredi), i nešto zakasnela reakcija monetarnih vlasti na ubrzanje inflacije.

„Široka rasprostranjenost poskupljenja na srpskom tržištu ukazuje na to da se porast troškova proizvodnje počeo prelivati na rast potrošačkih cena, dok su pritiscima na strani tražnje doprinosile izrazito ekspanzivna fiskalna i monetarna politika od početka pandemije“, navodi se u biltenu. 

Foto: Nova ekonomija

Kontrolisane cene

Rast cena u prvih pet meseci 2022. u odnosu na isti period prethodne godine bio je u Srbiji 9,2 odsto, a u zemljama Centralne i istočne Evrope u proseku 10,7 odsto, piše u Kvartalnom monitoru. 

Zemlje Centralne i istočne Evrope su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Srbija, Češka, Estonija, Mađarsla, Kosovo*, Litvanija, Letonija, Crna Gora, Severna Makedonija, Poljska, Rumunija, Slovačka, Slovenija. 

Kvartalni monitor navodi da iza ovog ,“boljeg rezultata“ Srbije, uglavnom ne stoje drugačiji tržišni trendovi već pre svega snažnija administrativna kontrola cena, što se naročito odnosi na cene energije. 

Administrativna kontrola cena i održavanje fiksnog kursa, kako se navodi, jesu doprineli nešto sporijem rastu inflacije u Srbiji u odnosu na uporedive zemlje CIE, ali imaju svoju cenu: smanjenje deviznih rezervi NBS, rasta gubitaka u EPS-u i Srbijagasu, kao i nestašice nekih proizvoda (šećer).

Dve trećine poskupljenja prosečne potrošačke korpe u Srbiji u proteklih godinu dana može se pripisati rastu cena hrane i naftnih derivata, ali se u poslednjih nekoliko meseci rast cena postepeno širi i na ostale proizvode. 

„To potvrđuje primetno ubrzanje bazne inflacije (merene indeksom potrošačkih cena bez hrane, energije, alkohola i duvanskih proizvoda) od početka ove godine na 6,3 odsto koliko je izmereno u maju“, navodi se u biltenu. 

NBS smatra da je, za razliku od pojedinih zemalja centralne i jugoistočne Evrope, međugodišnja bazna inflacija (indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta) i dalje znatno niža od ukupne, i očekuje da tako ostane i u narodnom periodu. 

Inflacija u kombinaciji sa privrednim padom nije realan scenario, kaže NBS

Narodna banka Srbije maksimum inflacije predviđa u junu i julu, negde u rasponu između 10 i 11 odsto, a nakon toga, dolaskom nove poljoprivredne sezone centralna banka očekuje da inflacija počne da se smanjuje. 

Ulazak u granice inflacionog cilja Narodne banke Srbije, koji iznosi 3 plus minus 1,5 odsto, očekujemo u drugoj polovini naredne godine, dok bi krajem 2023. inflacija trebalo da iznosi oko 4 odsto“, navela je NBS. 

NBS kaže da će dalji rast cena energenata, svetskih cena primarnih poljoprivrednih proizvoda i metala, koje su se približile istorijskim najvišim nivoima ili ih čak premašile, sigurno u određenoj meri dovesti do porasta troškovnih pritisaka u proizvodnji kod većine proizvoda i usluga. 

„Da li će, i u kojoj meri, doći do povećanja cena, zavisiće od kretanja na tržištu pojedinačnih proizvoda, odnosno usluga, odnosno prostora koje pojedinačni proizvođači tih proizvoda i pružaoci tih usluga imaju za korekciju svojih cena“, poručuju iz NBS na pitanje da li se očekuje rast cena proizvoda i usluga koji do sada nisu u velikoj meri učestvovali u inflaciji.

NBS poručuje, da bi proizvođači usluga, pored kratkoročne koristi koje mogu imati od povećanja svojih cena, trebalo da vode računa i o očuvanju odnosa sa svojim poslovnim partnerima u srednjem i dugom roku.

Foto: Nova ekonomija

Prema projekciji Bečkog institua za međunarodne ekonomske studije inflacija u Srbiji ove godine u proseku će iznositi 10 odsto.

„To bi značilo da je vrhunac tu negde, odnosno da će inflacija u narednim mesecima biti blizu trenutnog nivoa, i da će verovatno od jeseni početi da se smanjuje“, rekao je Novoj ekonomiji Branimir Jovanović, ekonomista Bečkog instituta. 

Bečki institut ima i „pesimistički scenario“ za Srbiju prema kome bi inflacija ove godine mogla da dostigne 14 odsto. 

Na inflaciju veću od 10 odsto, mogla bi da utiču dva faktora, kaže Branimir Jovanović. 

„Prvi se odnosi na rat u Ukrajini. Ako rat produži do kraja godine, pa možda i duže, to će dodatno povećati globalne cene hrane i energije, pa time i inflaciju i Srbiji. Drugi faktor se odnosi na trenutne vladine mere za kontrolu cena. Ako vlada naglo odmrze“ cene osnovnih prehranbenih proizvoda, to će takođe povećati inflaciju“, naveo je Jovanović. 

Vlast prestala da komentariše BDP

Međugodišnji rast BDP-a od 4,4 odsto bio je, kako piše u Kvartalnom monitoru, znatno niži od zemalja centralne i istočne Evrope koje su u proseku imale rast od 7,2 odsto. Takođe su sve ove zemlje ostvarile rast desezoniranog BDP-a u odnosu na četvrti kvartal 2021, a samo je Srbija imala pad. 

Ostvareni desezonirani BDP u prvom kvartalu 2022. godine, bio je 0,5 odsto manji nego u prethodnom, četvrtom kvartalu 2021. godine.Ovo je, kako se navodi u biltenu, prvi put od drugog kvartala 2020. da desezonirani BDP beleži pad u odnosu na prethodni kvartal.

„Interesantno je primetiti i to da su se državni zvaničnici sad uglavnom suzdržavali od komentara ostvarenog BDP-a Srbije u prvom kvartalu i poređenja s drugim evropskim zemljama, što je bila praksa kad je Srbija ostvarivala bolje rezultate od drugih“, navodi Kvartalni monitor. 

Nevena Petaković

Projekat se realizuje u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD a administrira Nezavisno udruženje novinara Srbije. Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove NUNS i Ambasade SAD već isključivo autora.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.