Dr Momir Paunović iz Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ rekao je da Srbija i dalje nema funkcionalne prečišćivače otpadnih voda, te istakao značaj međunarodnog projekta „Zajedničko istraživanje Dunava“.
U Beču je u julu pokrenuto peto izdanje međunarodnog projekta „Zajedničko istraživanje Dunava“, koji svake šeste godine okuplja stručnjake iz 14 zemalja kako bi sproveli najobuhvatniju analizu druge najduže evropske reke.
Srpski tim biologa i ove godine učestvuje u akciji, uz podršku Republičke direkcije za vode i ministarstva poljoprivrede,
Istraživanje se sprovodi na svakih šest godina jer prati planske dokumente koje sve evropske zemlje moraju da izrađuju u tom intervalu, kazao je Paunović za Newsmax Balkans.
Rekao je i da se prikupljaju „napredniji podaci nego u redovnom monitoringu“, a sve se, kako je objasnio, radi na isti način u svim zemljama, „pa su rezultati međusobno uporedivi“.
Kako je kazao, uzimaju se svi dostupni uzorci – voda, sediment, zemljište, sve što je povezano sa funkcionisanjem reke Dunav, piše na sajtu te televizije.
Cilj je, pre svega, da se utvrdi u kakvom je reka stanju, ali i da se doprinese poboljšanju tog stanja, dodao je.
Poslednji rezultati, dobijeni pre šest godina, pokazali su poboljšanje u odnosu na ranije, pre svega zato što većina gradova u Evropi danas ima prečišćivače otpadnih voda“, rekao je Paunović
Kazao je „da Srbija na tom planu još uvek zaostaje“, te da, kako je naveo, „nažalost, Srbija i dalje nema te prečišćivače“.
„Čak ni Beograd i Novi Sad ih više nemaju, jer nekolicina koja je postojala više nije u funkciji. Nadam se da ćemo ih imati u skorijoj budućnosti“, istakao je.
Ovogodišnje istraživanje kreće iz Nemačke i završava se u Rumuniji, ali još nije poznato gde će biti uzet poslednji uzorak.
„Polazimo iz Regenzburga, a poslednju tačku u Rumuniji još nismo odredili zbog situacije sa Ukrajinom. Ići ćemo do najdalje bezbedne tačke“, rekao je Paunović.
Kako je otvoren EXIT: Gala podržala studente, RTS prebacio na reprizu Vimbldona