Izrazito visoke temperature vazduha prete i poljoprivrednim usevima. Procene su da će, ukoliko se obistini prognoza meteorologa i u narednih desetak dana ne bude kiše, prinosi biti i dvostruko manji. Poljoprivredni stručnjaci upozoravaju: trebalo bi proglasiti sušu za elementarnu nepogodu.
Raspukla zemlja. Gotovo izgoreli usevi kukuruza. Svila koja je počela da crni. Tropske temperature mogle bi da umanje prinose kukuruza i soje za oko 60 odsto, a šećerne repe bi ove godine moglo da manjka i 20 do 30 odsto.
I kada se kukuruz otvori – jasno je da je suša ostavila trag i da će ove godine desetkovati rod kukuruza. Najjači toplotni talas naišao je u najkritičnijem periodu u razvoju kukuruza i soje, a kako se tek četiri odsto oranica u Srbiji navodnjava, zemljoradnicima ostaje samo da gledaju u nebo. I čekaju kišu.
Samo od 2012. do 2015. šteta od suše iznosila je oko pet milijardi dolara, kaže za N1 poljoprivredni stručnjak Branislav Gulan i dodaje da su za izgubljeni novac mogli da se izgrade sistemi za navodnjavanje.
Za sprovođenje navodnjavanja bi na površini od dva miliona hektara, objašnjava, bilo neophodno 2,5 do tri milijarde evra.
„Kukuruz je posejan na nešto više od milion hektara i tu možemo da kažemo da je već obrano 40-50 odsto roda. To je polovina. Ako uzmemo da je rod prošle godine bio preko sedam miliona tona, ove godine je teško da očekujemo da će biti više od 3,5 miliona tona. Soja jedva da će biti 800 kilograma po hektaru, a prošle godine je bilo 3,75 tona što sada deluje kao san“, objašnjava poljoprivredni stručnjak Branislav Gulan.