Evropska komisija je u najnovijoj ekonomskoj analizi istakla da je „oporavak Zapadnog Balkana u prvim mesecima 2017. nastavljen, mada je rast (Bruto domaćeg proizvoda – BDP) bio sporiji nego u tom razdoblju prošle godine i to naročito u Srbiji koja je najjača ekonomija regiona“.
EK, međutim, ukazuje naročito na oporavak i bitniji rast industrijske proizvodnje u Srbiji u maju i junu i procenjuje da bi rast BDP-a Srbije mogao dostići 3,2 odsto, dok je u 2016. bio 2,8 procenta.
U Srbiji je, kako se objašnjava, u prvom tromesečju rast privrede bio 1,2 odsto u odnosu na isti period 2016, zahvaljujući potrošnji domaćinstava i izvozu, „mada je taj rast osetno usporen u odnosu na prethodna tri meseca zbog izuzetno hladne zime koja je naročito pogodila energetiku i investicije“.
Komisija u Briselu je u „ključne događaje“ u prvim mesecima ovde godine uvrstila Ekonomski finansijski dijalog EU i Zapadnog Balkana i Turske i podvlači da je „Srbija pozvana da nastavi konsolidaciju budžeta i restrukturaciju državnih preduzeća, kao i da pospeši efikasnost energetskog sektora, sprovede mere smanjivanja nenaplativih dugova i podstakne korišćenje domaće valute“.
Takođe ukazuje na to da je Međunarodni monetarni fond istakao rezultate Srbije u poboljšavanju makroekonomske i budžetske situacije, ali zatražio takođe da srpska vlada nastavi reforme i uhvati se u koštac s preostalim slabostima i strukturnim problemima.
Komisija u Briselu dodaje da je uravnoteženje budžetskih troškova i prihoda nastavljeno i procenjuje da bi ove godine budžetski deficit u Srbiji mogao sa minus 1,3 u prošloj godini biti sveden na minus 0,5 odsto, budući da je u prvim mesecima ove godine budžetski višak iznosio 23 milijarde dinara, odnosno 0,5 odsto procenjenog godišnjeg BDP.
Srpski izvoz je od januara zaključno s majem ove godine porastao za 13,4 odsto, ali je i uvoz osetno bio veći i to za 14,4 odsto, pa je trgovinski deficit povećan za 18 procenata u razdoblju januar-februar i dostigao je milijardu i 790 miliona evra, odnosno pet odsto procenjenog godišnjeg BDP, navodi EK.
Stopa nezaposlenosti je svedena na 14,6 odsto u odnosu na prvo tromesečje prošle godine, a zaposlenost je dostigla 44,2 odsto raspoložive radne snage. Evropska komisija napominje da je inflacija nešto porasla i u aprilu 2017. je dostigla stopu od 4 odsto, mada je u maju ponovo nešto usporena.
Takođe navodi da je BDP u regionu rastao zahvaljujući investicijama i privatnoj potrošnji, dok je udeo izvoza u uvozu i dalje bio slab.
Deficit trgovinskog bilansa je „ključni izazov za većinu zemalja Zapadnog Balkana“, predočava Komisija u Briselu.
Taj deficit je, dodaje se, dostigao raspon od 12 odsto BDP u Srbiji, pa do 19 procenata i više u Makedoniji, Albaniji i Bosni, dok je bio preko 38 odsto na Kosovu i Crnoj Gori.
EK upozorava da „uprkos napretku u budžetskoj konsolidaciji, zabrinjava i dalje veliki javni dug u većini zemalja regiona“.