Poreska uprava podnela je 1364 krivične prijave i otkrila 92 „fantomske“ firme koje su pokušale da izbegnu plaćanje poreza, piše Politika. Ukupna utajena suma iznosi, kako je saopšteno, 14,8 milijardi dinara.
Reč je o firmama koje pokušavaju da izigraju zakon i pomognu preduzećima koja regularno posluju da utaje porez.
To se, između ostalog postiže izdavanjem fakture firmi koja legalno posluje, ona uplati novac na račun fantomske firme, koji se posle uz proviziju vraća vlasniku „na ruke“.
Profesor Goran Radosavljević, sa univerziteta FEFA, ukazuje da, u celini broj takvih firmi nije veliki jer u Srbiji posluje na stotine hiljada pravnih lica i preduzetnika.
„Istovremeno, čini se i da je dobar pomak ako se uzme u obzir visina izbegnutog poreza od 14,8 milijardi dinara, jer je proteklih godina ta svota bivala i znatno veća“, kaže sagovornik Politike.
Kako stoji u izveštaju o radu vlade za prošlu godinu, utvrđeni su novootkriveni javni prihodi u ukupnom iznosu od 24,8 milijardi dinara.
„S jedne strane, zakazala je država zato što ne sprovodi zakone i sprovodi kontrolu, ali i zakoni u kojima perači uvek nađu rupu da prevare i državu i poreznike. Pa dok ih ne uhvate“, istakao je u razgovoru profesor Radosavljević.
Podsetio je i da se na taj način ošteti i do 20 odsto BDP-a godišnje i ukazao da nikome na svetu nije uspelo da anulira sivu ekonomiju.
„Siva ekonomija se i u zemljama Evropske unije iskazuje dvocifrenim brojevima. Neki od načina sprečavanja masovne zloupotrebe i izbegavanja plaćanja poreza jesu bolja koordinacija inspekcijskih službi, ali i efikasniji pravosudni sistem“, smatra Radosavljević.
NEUHVATLJIVA „FANTOMSKA“ FIRMA
Ponekad je veoma teško utvrditi o kakvoj se firmi uopšte radi, jer ih je lako osnovati sa svega dve, tri hiljade dinara.
Od trenutka kada firma počne da radi i dok poreznici shvate šta se dešava, firma se brzo ugasi i nestane, pa odatle i potiče naziv fantomska firma.
Inače u slučaju fantomskih firmi najčešće reč o nelegalnom uvozu, izvozu ili finansijskim transakcijama.
Stručnjaci podsećaju da je najjednostavnije da se porez ne plati tako što pravno lice prebaci novac na račune fantomske firme.
Njen vlasnik potom podiže keš i vraća novac pravnim licu koje je ga uplatilo, uz zadržavanje naknade, odnosno provizije.
Zbog njihove neuhvatljivosti o stvarnom broju „fantomskih“ firmi, ipak, po svemu sudeći može samo da se nagađa.