
Koliko će nas koštati gas?
Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...

Sankcije Sjedinjenih Američkih Država protiv Naftne industrije Srbije, kako stvari sada stoje, stupiće na snagu prekosutra, 8. oktobra, sem ako ponovo u poslednjem trenutku ne bude pronađeno drugo rešenje. Pojedini izvori i analitičari veruju da bi to rešenje mogao biti Janaf, odnosno Jadranski naftovod, jedini snabdevač Srbije sirovom naftom putem cevovoda.
Janaf, koji je u vlasništvu Hrvatske, u slučaju sankcija ostao bi bez značajnog dela prihoda, što su tamošnje vlasti i potvrdile. Iz Janafa su zato najavili da će se sa svoje strane obratiti američkoj Kancelariji za kontrolu strane imovine (OFAC) za produženje licence, odnosno za odlaganje sankcija.
Srbiju i Hrvatsku, koje su devedesetih bile u ratu, ali i su i sve do danas u hladnim diplomatskim odnosima, tako je povezao novac, mada u ovom trenutku ne deluje previše izgledno da bi Janaf samostalno mogao da izdejstvuje odgodu američkih sankcija.
Na ovu temu smo razgovarali sa nekoliko analitičara koji ipak veruju da sankcija neće biti, smatrajući da srpske vlasti posežu za „plašenjem naroda“ svaki put kada dođe do novog krajnjeg roka za uvođenje sankcija. Miloš Zdravković, energetski analitičar, od početka je čvrstog stava da sankcija neće biti jer „naftna kompanija ne ratuje protiv naftne kompanije“.
„Sam razlog za sankcije je da se preko NIS-a podržavaju ruske kompanije koje finansiraju rat u Ukrajini, a ako pogledate 10 miliona tona nafte koje se prerade u Srbiji su uporedive sa dnevnim količinama koje Ruska Federacija izvozi u Kinu ili Indiju. Drugo i sam Gasprom, majka kompanija NIS-a, nije pod sankcijama. Veći uticaj na te odluke (u pregovorima) imala je država Hrvatska, pa je čak i Evropska komisija reagovala i stala u zaštitu svoje članice. Ali od svega toga za sada nije bilo ništa“, kaže Zdravković.
Goran Radosavljević sa FEFA fakulteta kaže da postoje načini na koje bi u nekom dogovoru, ako se postigne, mogao da se održi dotok nafte u Srbiju. On veruje da ako ponovo dođe do dužeg produženja perioda u kojem sankcije ne stupaju na snagu, one neće nikada ni biti aktivirane.
„Pošto Janafu ne možete da platite gorivo preko Dina kartice iz Poštanske štedionice, a ne postoji način da naše banke plaćaju naftnu drugim putem osim preko internacionalnih banaka, moguće je da dogovor bude postignut tako što će Janaf otvoriti kancelariju u Srbiji preko koje će se poslovanje onda nastaviti. To bi bila neka vrsta izuzeća od sankcija, da se Janafu na neki način odobri da nastavi da radi sa NIS-om. Kako će se onda dve strane, SAD i Rusija, dogovoriti u vezi samog NIS-a ostaje da se vidi“, navodi Radosavljević.
Erste grupa: Sankcije protiv NIS-a uticaće i na cene goriva i na BDP i na javni dug Srbije
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je ove godine dostigla značajnu prekretnicu u Srbiji, uloživši više od 10 milijardi evra u zemlju od 2001. godine kroz skoro 400 projekata.U Beogr...

Više od 78 odsto vozača u Srbiji smatra da bi u slučaju značajnog rasta cena goriva, država trebalo da reaguje smanjenjem akciza, dok 11 odsto njih veruje da bi trebalo povećati subvencije za kupovinu elektr...

Sindikat pančevačke Rafinerije zatražio je obraćanje generalnog direktora NIS-a, a upitao je i kadrovsku službu ima li strategiju u vezi sa statusom zaposlenih. Kako saznajemo, zaposleni traže informacije u ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE