Talasanje na digitalnom tržištu čini te valute složenom investicijom. Čak i ako dobijete, može se brzo desiti da pokušavate bar da vratite uloženo.
„Za svakog investitora, glavno pitanje uvek je kako da se vrati uloženi novac. Kriptovalute su decentralizovane i neregulisane, i velika je razlika u odnosu na gotov novac“ rekao je finansijski konsultant Mihail Gračev.
„Ako neko krade novac iz banke, banka je odgovorna. Ako banka bankrotira, odgovorna je država koja je izdala dozvolu toj banci. Ako neko hakuje tvoj digitalni novčanik? Izvinite, ali to već nije regulisano“, dodao je.
On upozorava na bezbednost i ranjivost na hakerske napade kripto-tržišta. Kako kaže, hakeri uvek traže slabosti u najvećim kripto-razmenama jer znaju da iako se domognu veće količine digitalnog novca, teško će ih uhvatiti.
„Razlozi su jasni – nova, praktično neregulisana industrija sa visokim nivoom anonimnosti. U slučaju uspešnog napada, prilika da se sakriju dokazi i tragovi, ali i ukradena roba je daleko veća nego u bilo kom drugom sektoru „, rekao je analitičar Mihail Mašenčko. On je dodao da je čuvanje kriptovaluta oflajn mnogo sigurnije.
Nikolaj Kotov, analitičar takođe, savetuje kupovinu uređaja, odnosno tzv. „trezora“, koji podseća na fleš disk i omogućava da se kriptovalute sačuvaju oflajn.
„Ovaj elektronski novčanik možete okačiti za ključeve ili nositi u džepu. Mali uređaj koji pruža zaštitu od gotovo svih načina krađe kripto-valuta. Pored toga, niko osim vlasnika nikada neće znati koliko novca ima na uređaju „, rekao je on.