Većina građana, ponuđača i naručilaca smatra da je korupcija prisutna u sistemu javnih nabavki i to najviše u izgradnji infrastrukture. Više od polovine ponuđača je zadovoljno sistemom javnih nabavki u Srbiji, mada broj onih koji ga ocenjuju pozitivno opada, pokazalo je novo istraživanje NALED-a o percepciji javnih nabavki u Srbiji.
Prema rečima Anje Ilić iz NALED-a, tokom 2024. godine kroz primenu Zakona o javnim nabavkama prošlo je gotovo devet milijardi evra.
,,Ključan nedostatak je nizak nivo konkurencije jer se u Srbiji po tenderu u proseku podnosi oko 2,5 ponude, dok u 50,7 odsto postupaka postoji samo jedan ponuđač“, kaže Ilić. Kako dodaje, ohrabruje to što cena više nije jedini kriterijum za dodelu posla na javnim nabavkama, kao i činjenica da je broj postupaka sa primenom zelenih kriterijuma udvostručen.
Oko dve petine građana Srbije je upoznato sa sistemom javnih nabavki i većina smatra da je sistem loš. Od 2023. godine se povećava procenat građana koji nemaju poverenje da se sistem javnih nabavki sprovodi na pravedan i transparentan način i takvih je u 2025. bilo 60 odsto, što je rast od 18 procentnih poena u odnosu na 2023. godinu.
Skoro 80 odsto građana interesuje na koji način se troše budžetska sredstva kroz sistem javnih nabavki. Najviše poverenja građani imaju u nevladine organizacije, pa u medije kada su u pitanju podaci o javnim nabavkama, a poverenje u ministarstva opada od 2022. godine.
Nemanja Nenadić programski direktor organizacije Transparentnost Srbija, smatra da je događaj od 1. novembra 2024. godine kada se obrušila nadstrešnica na železničkoj stanici u Novom Sadu nakon rekonstrukcije, značajno uticao na percepciju sistema javnih nabavki, što se odrazilo i na lošije ocene koje su građani davali tokom protekle dve godine.
Takođe, veliki procenat građana (92 odsto) smatra da javne nabavke treba da budu strogo kontrolisane.
„Povećana transparenost je mogla da dovede do povećanja poverenja. Nažalost, objavljivanje (dokumenata o padu nadstrešnice) nije bilo praćeno objavljvanjem brojnih drugih dokumenata o projektima i tako smo propustili priliku da uspostavimo adekvatan sistem“, rekao je Nenadić.
Većina građana (85 odsto) i ponuđača (65 odsto) smatra da je u procesima javnih nabavki korupcija prisutna. Naručioci su po tom pitanju podeljeni, 38 odsto ocenjuje da korupcija postoji u određenoj meri, ali skoro jednak broj smatra da je nema. Postoji saglasnost između građana, naručilaca i ponuđača da je za korupciju u sistemu javnih nabavki najodgovornije političko rukovodstvo. Građani, ponuđači i naručoci smatraju da je ubedljivo najviše korupcije prisutno prilikom izgradnje infrastrukture.
Boštjan Ferk, direktor Instituta za javno-privatno partnerstvo u Sloveniji, smatra da je konkurencija opala u svim zemljama i da je prosečan broj ponuda u Srbiji sada približan stanju u Sloveniji, zbog čega je potrebno raditi na izgradnji poverenja u sistem.
,,To ćemo postići jačanjem nezavisnih antikorupcijskih tela, razvojem sistema za praćenje konkurencije kako bismo nešto naučili iz prethodnih grešaka, standardizacijom i digitalizacijom procedura, objavljivanjem godišnjih planova nabavki i kontinuiranim obukama za sve koji učestvuju u sistemu“, rekao je Ferk.
An Šarlot Malm, šefica Odeljenja za razvojnu saradnju u ambasadi Kraljevine Švedske, istakla je da je sistem javnih nabavki u Švedskoj visoko decentralizovan, sa oko 3.700 naručilaca. Dodala je da fer i poštene javne nabavke podstiču rast i, poredeći zemlje, rekla je da investitori biraju Švedsku zato što imaju poverenja u sistem i zato što je pouzdana zemlja.