Uredba Vlade Srbije kojom su ograničene marže na proizvode u supermarketima doneta je pre šest meseci i uskoro ističe. Povodom toga, sproveli smo anketu kako bismo utvrdili kakav uticaj ima na građane Srbije.
Najveći broj ispitanika smatra da su cene ostale iste ili su čak dodatno porasle, dok je tek mali procenat ispitanika naveo da im je uredba zaista smanjila troškove.
Na pitanje da li su upoznati sa ovom uredbom, čak 76,9 odsto ispitanika odgovorilo je da jesu dok je 17,3 odsto navelo da su čuli za meru, ali da ne znaju njene detalje. Svega 5,8 odsto nije upoznato sa njom.
Kada je reč o efektima na cene u marketima u prethodnih nekoliko meseci, rezultati ankete pokazuju izražen skepticizam. Najveći broj ispitanika, ukupno 44,2 odsto, smatra da su namirnice poskupele.
Dodatnih 19,2 odsto smatra da cene nisu niže i da su ostale iste kao pre nekoliko meseci. Da su neke cene niže, ali ne drastično, navelo je 28,8 odsto građana. Ukupno 7,7 odsto smatra da su cene namirnica danas drastično niže.
Građani koji su primetili pojeftinjenja najčešće su ih uočili kod mleka i mlečnih proizvoda, koje je pomenulo 19,6 odsto ispitanika. Slede ulje i meso sa po 15,2 odsto, zatim hleb sa 10,9 odsto. Ređe su pominjani proizvodi za ličnu higijenu, čokolade i slatkiši, kao i voće.
Anketa pokazuje i da deo građana ovu meru povezuje sa negativnim posledicama. Tako 36,7 odsto ispitanika navodi otpuštanje zaposlenih u trgovinama kao jednu od posledica, dok je deo primetio i da su zatvorene radnje u kojima su ranije kupovali.
Skraćenje radnog vremena pojedinih prodavnica primetilo je 13,3 odsto ispitanika. U pojedinačnim odgovorima građani su navodili i posledice poput „nervoznijih prodavaca”, „ispražnjenog novčanika” i potrebe da dodatno smanje kupovinu.
Da uredba nije značajnije popravila kućni budžet smatra većina anketiranih. Njih 53,8 odsto kaže da ne primećuje razliku, dok 40,4 odsto navodi da su im troškovi sada čak veći. Samo 5,8 odsto ispitanika smatra da je ova mera zaista smanjila njihove troškove.
Rezultati ankete pokazali su da građani nisu osetili benefite ove Uredbe, na koje je vlast ukazivala. Iako je većina upućena malo ko smatra da im je svakodnevica olakšana.
Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku daju osnova za ovakav utisak građana budući da su od momenta stupanja uredbe na snagu, cene hrane i bezalkoholnih pića, kategorije koja najviše znači stanovništvu, u dva meseca beležila rast, a u tri pad. U septembru je rast bio 1,7 odsto, a u oktobru 0,3 odsto, međugodišnje. Pad cena je ostvaren u novembru 0,7 odsto, decembru 0,9 odsto i januaru jedan odsto.