„Infrastruktura železnice Srbije“ pokrenula je tri projekta program za unapređenje korporativnog upravljanja i operativnih performansi. Podršku za to dobila je od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i njenih donatora, kroz tri projekta, koji prate finansijski paket od 2,2 milijarde evra koji je EU obezbedila za modernizaciju pruge Beograd-Niš.
Prvi projekat ima za cilj da pomogne Infrastrukturi železnice Srbije da unapredi svoje korporativno upravljanje, dok će se drugi projekat baviti unapređenjem operativnih performansi preduzeća, saopštila je EBRD.
Treći projekat tehničke pomoći uslediće početkom 2024. godine i biće usmeren na pomoć železničkom sektoru u uspostavljanju nezavisnog regulatora tržišta i integraciju srpske železnice u transportno tržište EU.
Početak implementacije paketa tehničke pomoći vrednog milion evra ozvaničen je u predstavništvu EBRD-a u Beogradu u prisustvu Nebojše Šurlana, generalnog direktora Infrastrukture železnica Srbije, Alesandra Bragoncija, šefa regionalnog predstavništva za zapadni Balkan u Evropskoj investicionoj banci i Matea Kolanđelija, direktora EBRD za zapadni Balkan, kao i predstavnika delegacije Evropske unije u Srbiji, Transportne zajednice, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i direktorata za železnice.
Tehničku pomoć finansira Italija (preko Centralnoevropske inicijative) i EBRD.
„Ovi projekti prate finansijski paket od 2,2 milijarde evra koji su zajednički obezbedili EBRD (kredit od 550 miliona evra), Evropska unija (investicioni grant od 598 miliona evra) i Evropska investiciona banka (kredit od 1,1 milijarde evra) za modernizaciju 230 kilometara brze železničke pruge koja će povezati Beograd sa Nišom,“ dodaje se u saopštenju.
Nebojša Šurlan, generalni direktor Infrastrukture železnica Srbije, zahvalio se Evropskoj uniji kao najvećem i najvažnijem donatoru, kao i EBRD i EIB, za njihovu podršku u modernizaciji železničkog saobraćaja u Srbiji, unapređenju povezanosti i integraciji srpske železnice u širem regionu i Evropi.
„Sve će to omogućiti da se srpske železnice modernizuju do kraja ove decenije, u skladu sa potrebama i očekivanjima građana, privrede i države i da zauzmu mesto koje zaslužuju na mapi razvijenih evropskih puteva,“ dodao je Šurlan.
Kako dodaje, modernizacija železničke infrastrukture Srbije sama po sebi nije dovoljna da bi transportni sistem zemlje bio efikasan, moderan i organizovan.
„Upravo zbog toga je ovaj paket tehničke pomoći izuzetno važan za železničku infrastrukturu Srbije. Na osnovu najboljih primera međunarodne prakse unapredićemo i ojačati korporativno upravljanje, zakonsku regulativu i komercijalno poslovanje naše kompanije, u okviru sveobuhvatne reforme železničkog sektora u Srbiji,“ smatra Šurlan.
Prema Šurlanovim rečima, projekti koji počinju uz podršku EBRD omogućiće bržu i bolju integraciju srpske železnice u transportni sistem Evropske unije.
„Na taj način će sveobuhvatna modernizacija železničke infrastrukture u Srbiji dobiti svoj puni značaj i vrednost,“ zaključio je Šurlan.
„Zadovoljstvo nam je što smo udružili snage sa našim evropskim partnerima kako bismo pomogli železnici Srbije da podigne standarde u pogledu upravljanja i poslovanja,“ rekao je Mateo Kolanđeli, direktor EBRD-a za Zapadni Balkan.
Prema njegovim rečima, ubrzavanje prelaska sa drumskog na železnički saobraćaj je ključni prioritet za EBRD i u skladu sa tim finansira i projekte obnove voznog parka, rehabilitacije železničkih koloseka i modernizacije regionalnih železničkih depoa sa ciljem, kako je dodao, da putovanje železnicom u Srbiji bude udobnije, brže i pouzdanije.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Finalni podaci za spoljnu trgovinu u prošloj godini objavljeni danas potvrđuju da se izvoz Srbije oporavlja naročito u oblasti eksploatacije ruda i proizvodnje automobila, ali i struje. Električnu energiju, ...
U maju 2026. godine promet u industriji porastao je za 12,2 odsto u odnosu na maj prošle godine. Sa inostranstvom se najviše trgovalo u sektoru rudarstva ( za 38,9 odsto) i u prerađivačkoj industriji (za 10,...
Srbija se kroz takozvani privatni plasman obveznica (private bond placement) zadužila za 500 miliona evra. Ovo je prvi put da se Srbija opredeljuje da na ovaj način plasira svoje hartije od vrednosti, piše ...
Karte za vozove u Srbiji od danas su skuplje, i to za oko 10 odsto. Tako sada, primera radi, najpovoljnija karta od Beograda do Petrovaradina u jednom smeru košta 549, umesto dosadašnjih 494 dinara, dok je m...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.