Izvoza svinjetine iz Srbije četiri meseca gotovo da nije bilo, smanjen je za 97,6 odsto, dok je uvoz povećan za 8,3 odsto, pri čemu je uvoz iz Nemačke udvostručen, piše portal eKapija.
Cena svinjskog mesa u junu pala je širom Evrope. Pandemija je uticala i na ovo tržište, posebno zbog zaraze radnika u najvećim nemačkim i holandskim klanicama, zbog čega je i Kina kao najveći kupac prekinula da uvozi meso iz ovih zemalja.
Postoji mogućnost da će višak mesa koji ostaje u tim evropskim zemljama uticati i na cenu i količinu svinjetine širom Evrope, pa tako i u Srbiji i Hrvatskoj.
Cene svinjetine na nivou EU u junu pale su za 1,5 odsto u odnosu na maj, a na godišnjem nivou za 9,5 odsto. U Holandiji je godišnji pad već 23 odsto, a u Nemačkoj 8,3 odsto.
Prosečna cena uvoza svinjetine u Kinu povećana je sa 1,48 evra koliko je bilo u novembru 2018. godine, na 2,47 evra u junu 2020. Najveći dobitnici ovog rasta cena su zemlje izvoznice u Kinu, i to Španija, SAD, Nemačka, Brazil, Kanada, Danska, Holandija, Čile.
Srbija je na početku 2019. godine imala 2,79 miliona svinja što je u poređenju sa 2018. godinom bilo povećanje od 4,3 odsto.
U deficit u trgovini svinjetinom Srbija je ušla 2008. godine, međutim 2014. godine se pojavila velika nada da će fond svinja biti obnovljen izvozom u Rusiju. Do toga nije došlo, a sada se ostvaruju rekordne vrednosti uvoza.
Kumulativan deficit u trgovini svinjetinom iznosio je 215 miliona evra, ali je samo u poslednje tri godine iznosio 131,4 miliona evra, uz tendenciju da se iz godine u godinu nižu novi rekordi u uvozu i vrednosti deficita.
Srbija je, prema podacima iz 2017. godine, i dalje veliki i intenzivni uzgajivač svinja, makar Vojvodina, Šumadija i Zapadna Srbija, mereno odnosom broja svinja prema broju stanovnika.