Vesti iz zemlje

03.04.2024. 11:32

Nova ekonomija

Autor: Aleksandra Nenadović

Izvozimo IT i savetodavne usluge, najviše uvozimo doznake

Priliv doznaka veći od priliva investicija...

Foto: Pixabay

Srbija izvozi više usluga nego što ih uvozimo, a suficit u ovom segmentu je zabeležen i tokom 2022. i 2023. godine, ukazuju preliminarni podaci iz platnog bilansa Narodne banke Srbije (NBS). Tokom 2022. godine, Srbija je izvezla usluge vredne 11,08 milijarde evra, dok je uvoz iznosio 8,8 milijardi evra. U 2023. godini suficit je bio još veći, izvoz je bio 13,08 milijarde evra, a uvoz 10,06 milijardi evra. Skoro polovina „uvoza“ usluga u Srbiju su zapravo doznake, odnosno lični i porodični transferi.

Doznake su u blagom međugodišnjem padu, jer se u Srbiju po ovom osnovu 2022. godinu slilo 5,03 milijardi evra, a prošle godine oko 4,99 milijardi evra.

U istim periodima, lični transfer iz Srbije ka inostranstvu su bili 399, odnosno 396 miliona evra.

Taj priliv od pojedinaca je u poslednjih deset godina na sličnom ili višem nivou u odnosu na dolazak stranih direktnih investicija (SDI).

Visina SDI je u 2022. godini dostigla 4,43 milijardi evra, a u prošloj godini 4,52 milijarde evra.

U poslednjim podacima o platnom bilansu najznačajnu ulogu imaju dve stavke izvoza usluga: Prvo su usluge telekomunikacija, kompjuterske i informacijske (u visini od 3,5 milijardi evra), od čega su samo kompjuterske usluge zaslužne za 2,1 milijarde evra u toj grupi.

Na osnovu usluga programera Srbija ostvaruje i najznačajniji pojedinačni suficit, jer smo u istoj godini uvezli samo 708 miliona evra.

Druga važna stavka za suficit su „Ostale poslovne usluge“, a oblast koja je u ovom segmentu postigla najbolje rezultate je „Profesionalno i menadžersko savetovanje“.

U ovoj grupi usluga beležimo izvoz od 1,7 milijardi evra u 2022. godini i 2,2 milijarde evra u prošloj godini.

Takođe smo i uvozili ove usluge, ali u manjoj meri nego što smo ih izvezli – 934 miliona evra u 2022. godini i 1,3 milijarde evra lane.

Oblast u okviru ove grupe koja beleži blagi rast jesu usluge „Istraživanja i razvoja“. I ovde beležimo suficit, jer smo izvezli 214 miliona evra u 2022. godini i 245 miliona evra u prošlojm godini, dok smo istovremeno uvezli 78 i 91 miliona evra.

Grana koja je podbacila u odnosu na 2022. godinu je turizam, i za razliku od suficita te godine u turističkim uslugama na visini od 118 miliona evra, u 2023. godini deficit je iznosio 524 miliona evra u platnom bilansu usluga.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.